Njemačka ima preko 83 milijuna stanovnika, a 26 posto ih ima takozvano "migrantsko porijeklo", objavio je Njemački ured za statistiku na temelju mikrocenzusa za 2019. godinu. Znači, više od 21 milijun stanovnika su ili rođeni u inozemstvu ili imaju barem jednog roditelja koji je rođen izvan Njemačke i ima (ili je imao) neko drugo državljanstvo. Iz zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije je najviše hrvatskih državljana – 415.000. Iz Srbije potječe oko 238.000, s Kosova 232.000, a iz BiH 203.000 ljudi.

U odnosu na prethodnu godinu to predstavlja porast stanovnika Njemačke sa stranim porijeklom od 2,1 posto. U usporedbi s prethodnim godinama to je najmanje povećanje te skupine građana u posljednjih deset godina.

Većinom iz Europe

Više od 11 milijuna građana s migracijskim porijeklom ima njemačko državljanstvo i više od pola njih ga je dobilo rođenjem, dok je njih 23 posto primljeno u državljanstvo nakon dolaska u Njemačku i boravka određenog broja godina u zemlji. Jednako je velik i postotak tzv. Aussiedlera - osoba koje imaju pravo dolaska i naseljavanja u Njemačku jer su neki njihovi davni preci jednom iz odatle otišli u neku drugu zemlju. Najviše takvih slučajeva ima u Rusiji, pa ne čudi da je po broju doseljenika u Njemačku Rusija na trećem mjestu sa 7 posto, odmah iza Turske (13 posto) i Poljske (11 posto).

Od ukupnog broja ljudi sa stranim porijeklom je njih skoro 14 milijuna (65 posto) došlo iz neke druge europske zemlje, većinom iz neke od zemalja članica Europske unije. Tu se prije svega ističu Poljska, Rumunjska i Bugarska. Iz Azije ih je porijeklom 4,6 milijuna, a oko milijun ih korijene ima u Africi.

za (ard/statista)