Sindrom burnouta ili kako se službeno naziva, sagorijevanja na poslu, je u njemačkim poduzećima i javnim ustanovama sve veći problem. Kako je jedna, nedavno objavljena studija pokazala, 39 posto poslodavaca i voditelja poslova smatra da će sindrom burnout u budućnosti igrati sve veću ulogu.

Novi izazovi i manjak radnika

U ispitivanju zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse (TK) proizlazi da ček 70 posto ispitanih na vodećim pozicijama burnout za nekoliko godina vidi kao veliki problem u svom poduzeću ili ustanovi. „Uzastopne krize, prilagođavanje ne nove uvjete na tržištu te izazovi digitalizacije su najčešći razlozi za burnout", kaže Karen Walkenhorst iz TK. 86 posto ispitanih smatra da je za sagorijevanje na radnom mjestu odgovorne i sve već količina obveza koja padaju na leđa zaposlenih.

Djelomice je to povezano s navedenim novim izazovima ali dijelom zbog nemogućnosti pronalaska adekvatne radne snage zbog čega mnoga radna mjesta ostaju nepopunjena a posao pada na teret ostalih zaposlenih.

Loše vodstvo uzrokuje burnout

U porastu je već godinama broj bolovanja uzrokovanih burnoutom. U 2022. je u prosjeku 1,95 dana bolovanja prouzročeno burnoutom. 2012. je ta vrijednost iznosila 1,45 dana.

Prema mišljenju TK jednostavne kratkoročne mjere poput ponude tečajeva joge na radnom mjestu, za čim posežu neki poslodavci, neće riješiti problem. „Ono što nam je potrebno je poboljšanje komunikacije unutar poduzeća što kod zaposlenih povećava osjećaj sigurnosti“, kaže Walkenhorst iz TK.

Pritom važnu ulogu igra vodeće osoblje. „Dobra struktura poduzeća jača osjećaj zajedništva svih zaposlenih, drugim riječima: loše vodstvo čini zaposlene bolesnima“, kaže stručnjakinja za medicinu rada Walkenhorst.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu