Na njemačkim granicama se otkriva sve više izbjeglica s turskim državljanstvom koje pokušavaju nelegalno ući u zemlju, stoji u odgovoru Njemačke savezne policije (Bundespolizei) na upit Deutsche Wellea.

Samo u prvih devet mjeseci ove godine službenici savezne policije, koja je između ostalog nadležna i za kontrolu granica (Bundesgrenzschutz), uhitili su 5.362 turska državljanina koji su ilegalno ušli u zemlju. Tijekom cijele prošle godine bilo ih je 2.531. A 2020., kada je zbog pandemije bilo ograničeno putovanje, bilo je 1.629 takvih uhićenja.

Prema navodima uprave Savezne policije u Münchenu, broj turskih izbjeglica od siječnja do rujna 2022. porastao je za 254 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Istovremeno je porastao i broj krijumčara ljudi s turskim putovnicama. Prema podacima policije, u prvih devet mjeseci ove godine otkriveno je ukupno 185 krijumčara ljudi s turskim državljanstvom. U cijeloj 2021. bilo ih je 111, u 2020. samo 56.

Izbjeglice kažu da u Njemačku dolaze balkanskom rutom. Troškovi se kreću između 6.000 i 8.000 eura po osobi.

Kriza i represija

U Turskoj su se u posljednjih godinu dana ubrzano pogoršale i politička i gospodarska situacija. Nedavno je u parlamentu izglasan zakon koji predviđa zatvorske kazne do tri godine za širenje „lažnih" ili „obmanjujućih" informacija. A je li neka informacija takva, o tome odlučuju državni provladini tužitelji.

Za kritičare je takozvani zakon o dezinformiranju još jedan pokušaj ograničenja slobode izražavanja i slobode tiska - osobito uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora početkom ljeta 2023.

Udruge koje nisu u na liniji vladajućeg AKP-a predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana također su sve češće na meti turskog pravosuđa. Krajem listopada, predsjednica Turske liječničke udruge (TTB), Sebnem Korur Fincanci, uhićena je pod optužbom za terorističku propagandu. TTB otkriva kršenja ljudskih prava i otvoreno kritizira vladu.

Osim toga, stanovništvu život sve više otežava i galopirajuća inflacija u zemlji. Prema službenim podacima, stopa inflacije u listopadu iznosila je 85,5 posto. A prema ENAG-u, nezavisnoj skupini znanstvenika, iznosio je čak više od 185 posto. Kupovna moć je sve manja, mnogi ljudi ne mogu zadovoljiti ni svoje osnovne potrebe, iako imaju posao.

Posebno su frustrirani mladi. Prema jednom nedavnom istraživanju, više od 71 posto ljudi između 17 i 30 godina ne vidi budućnost u zemlji. A gotovo 82 posto bi napustilo Tursku i živjelo u inozemstvu da mogu. Liječnička udruga TTB navodi da je do rujna oko 2.000 liječnika zatražilo radnu dozvolu za inozemstvo.

Takvo raspoloženje se potvrđuje i kod izbjeglica koje dolaze u Njemačku. „Posebno nam mladi izbjeglice govore da u svojoj domovini ne vide nikakvu perspektivu za budućnost i nemaju nade”, rekao je u razgovoru za DW Dündar Kelloglu, odvjetnik i član Vijeća za izbjeglice njemačke savezne zemlje Donja Saska.

Šest mladih Turaka u Rosenheimu

Savezna policija u bavarskom Rosenheimu otkrila je sredinom rujna šestoricu mladića između 18 i 25 godina koji su za vožnju kamionom iz Turske do Austrije platili oko 8.000 eura po osobi. Policajcima su rekli da žele podnijeti zahtjev za azil te raditi i zaraditi u Njemačkoj. Loša ekonomska situacija u nekoj zemlji nije razlog za dobivanje azila u Njemačkoj – no ovi mladići to nisu znali. Netko ih je prevario i nije im rekao što trebaju reći policiji na njemačkoj granici.

Kakvoj samovolji krijumčari izlažu bjegunce pokazuje i jedan slučaj iz Kreutha - gradića na austrijsko-njemačkoj granici. Tu se svi ljudi međusobno poznaju, stranci brzo privlače pažnju. A skupina ljudi koji su se odjednom našli u restoranu brze hrane otvorenom do kasno u noć bila je sve samo ne neupadljiva: ukupno jedanaest osoba, petero odraslih i šestero djece od jedne do 13 godina. Zaposlenik je obavijestio policiju. Ustanovilo se da se radi o Kurdima iz Turske koji su izbačeni iz auta odmah nakon prelaska granice.

Zahtjevi za azil: Turci na trećem mjestu

Da sve više izbjeglica dolazi iz Turske vidi se i u statistici o tražiteljima azila u Njemačkoj. Prema navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), gotovo 16.000 Turaka podnijelo je zahtjev za azil od siječnja do listopada 2022. To predstavlja porast od 175,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kada se radi o broju tražitelja azila Turska je na trećem mjestu, odmah iza Sirije i Afganistana.

To ne iznenađuje Claru Bünger, zastupnicu Ljevice u njemačkom parlamentu Bundestagu. Prema njezinom mišljenju, povećan broj ljudi koji bježe iz Turske pokazuje da se politička situacija za protivnike vlasti pogoršava. Represija je sve veća, a situacija postaje sve opasnija, posebno za Kurde.

Stručnjaci poput odvjetnika Dündara Kelloglua pretpostavljaju da će broj izbjeglica iz Turske i dalje rasti, jer nitko ne očekuje smirivanje političke situacije prije izbora. A ni oporavak posrnulog gospodarstva nije na vidiku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu