Za većinu Nijemaca je jasno: zbog nejasnih informacija samo se pet posto građana odlučilo na cijepljenje. Svi apeli odleze u vjetar, kao primjerice uvjeravanje ministra zdravstva Philippa Röslera da opasnost nije minula.

Djelomice to naravno ima veze i sa proturječnim izjavama kompetentnih osoba: Michael Kochen, predsjednik Njemačkog udruženja opće medicine kaže kako nema razloga za zabrinutost. A Christian Drosten, virolog sa Sveučilišnog kliničkog centra u Bonnu kaže: „Virus svinjske gripe trenutno nije opasniji od običnog virusa gripe. Postoje samo nagađanja o mogućim mutacijama, što bi ga onda učinilo opasnijim."

U Njemačkoj je i broj oboljelih posljednjih tjedana znatno smanjen. Prema aktualnim procjenama samo 10.000 novih oboljenja tjedno. Pa čak i sam postupak govori tome u prilog: nadležne zdravstvene sluižbe procjenjuju opasnost od virusa toliko malom, da uopće ne postoji nikakva opća obveza prijavljivanja niti testiranja.

Veliki eksperiment farmacijske industrije

Da ovaj virus nije osobito opasan pokazuju i brojke: od virusa normalne gripe, influence, u Njemačkoj godišnje umire između 8.000 i 15.000 ljudi. Tu se radi prije svega o starijim osobama, čiji je imunološki sustav već ionako oslabljen. Broj žrtava svinjske gripe je u usporedbi s tim brojkama mali: 80 preminulih na oko 180.000 oboljelih. "Vjerovatnost smrti od svinjske gripe, bez obzira na starost pacjenata, iznosi oko 0.01 posto", naglašava Drosten.

U velikoj suprotnosti s tim pokazateljima je panika koja je stvarana prije vala ove "nove" gripe. Sve odgovorne osobe, od predstavnika Robert-Koch-Instituta zaduženog za praćenje epidemioloških oboljenja, do odgovornih ministara i Vladinih službenika, tjednima su upozoravali na opasnosti i pozivali stanovništvo na masovno cijepljenje.

Njihovim pozivima mnogi nisu vjerovali, čak su se pojavile sumnje da se tu u stvari radi o velikom medicinskom eksperimentu farmacijske industrije.

Kako opravdati milijardu eura?

Savezna vlada je za pedeset milijuna doza cjepiva izdvojila gotovo milijardu eura i naravno da je interes i politike i industrije velik da se to sada potroši. Po mišljenju liječnice Lise Schmidt sasvim nepotrebno: "Ja u tom velikom eksperimentu ne želim sudjelovati, i preporučam pacjentima da se ne cijepe. Postoje i drugi načini borbe protiv gripe. Na kraju krajeva je svejedno je li to ova ili ona gripa." U ovom svom stavu Schmidt nije usamljena: pozivima da se cijepe dosada se odazvalo samo 15 posto liječnika.

A da se u napuhavanju opasnosti od svinjske gripe radi prije svega o marketinškim trikovima farmacijske industrije uvjeren je i bremenski farmakolog Peter Schönhöfer: "Farmaceutska industrija može svoje lijekove dobro prodavati kada se ljudi boje. Oni onda traže spas. Dakle potebno je stvoriti psihozu straha, kako bi se ljudi cijepili", smatra Schönhöfer.

Autor: Anja Seiler / Z. Arbutina

Odg. ur.: S. Matić