Milijarde dolara izdvajaju se za cjepiva, Tamiflu i zaštitne maske, ali istovremeno je počela žestoka rasprava o ravnopravnosti. Neki kritičari tvrde da su izdaci za zaštitu od gripe H1N1 u toj mjeri neujednačeni da se stvara zdravstveni apartheid – bogati će biti zaštićeni od bolesti, siromašni su prepušteni sami sebi da se snalaze kako znaju i umiju.

Drugi tvrde da se troše ogromne sume na zaštitu od bolesti koja nije opasnija od obične gripe što je apsurdno ako se uzmu u obzir tisuće ljudi koji svakodnevno umiru od mnogo težih bolesti koje medijima nisu tako zanimljive i za koje se ne izdvaja ni približno toliko novca koliko za spriječavanje gripe H1N1.

Još jedan primjer neravnopravnosti

To je još jedan od primjera jaza između sjevera i juga, bogatih i siromašnih, tvrde u Globalnom fondu za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije. U bogatim zemljama sjevera prave se zalihe cjepiva, antiviralnih lijekova i sve to uz rizik da se sve skupa pokaže nedjelotvornim. U siromašnim zemljama juga nema ni dijagnoze, ni liječenja.

Cjepiva i antiviralni lijekovi za siromašne zemlje prikupljaju se u okviru programa Ujedinjenih naroda ili kao pokloni bogatih zemalja nerazvijenim ili kao donacije divovskih farmaceutskih kompanija.

Međutim, glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon i direktorica Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Chan upozoravaju da te količine ni izdaleka nisu dovoljne. Oni zahtjevaju da se osiguraju milijarde dolara kako bi se pomoglo i siromašnim zemljama da se pripreme za pandemiju svinjske gripe.

„Pandemija nepristojnosti“

„Mogućnosti proizvodnje cjepiva protiv gripe su ograničene i ni približno dovoljne za svijet od gotovo sedam milijardi ljudi. Svi oni su u opasnosti da obole od ovog novog i visoko zaraznog virusa“, izjavila je Chan i upozorila: „Lavovski dio te ograničene proizvodnje otići će bogatim zemljama. Ponovo se uvjeravamo u prednosti bogatstva. Ponovo vidimo da oni koji ne mogu platiti nemaju pristup lijekovima“.

Drugo je pitanje koliko su moralno opravdani ogromni izdaci za zaštitu od pandemije virusa H1N1. Naime, svakog dana 11.500 ljudi umire od kronične pandemije AIDS-a, malarije i tuberkuloze. Od travnja, kada su se pojavili prvi slučajevi svinjske gripe, umrlo je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 816 ljudi.

Mark Gentilini, profesor na katedri za infektivne bolesti i bivši direktor francuskog Crvenog križa, svinjsku gripu ukratko naziva „pandemijom nepristojnosti“ u kojoj su političari bogatog svijeta otvorili slavine s novcem kako bi izbjegli optužbe da ne čine dovoljno za sprječavanje zaraze. Kao primjer navodi Francusku koja je izdvojila milijardu eura kako bi kupila dovoljno cjepiva za zaštitu svojih 60 milijuna stanovnika.

Povjesne usporedbe

Trenutno se ispituje koliko je cjepivo sigurno i djelotvorno i bit će gotovo tijekom sljedećih mjesec–dva, ali se točan datum ne zna. Ne zna se ni hoće li to cjepivo pružati zaštitu i u slučaju da virus mutira u neki smrtonosniji oblik od čega se uveliko strahuje.

„Milijarda eura za cjepivo o kojem se tako malo zna je čista brzopletost. To je moralno neprihvatljivo i taj novac mogao se bolje iskoristiti negde drugde“, kaže Gentilini.

Zagovaratelji te strategije podsjećaju na pandemije gripe u 20. stoljeću, posebno španjolske gripe 1918. – 1919. godine, od koje su umrli deseci milijuna ljudi i upozoravaju da se mora biti spreman i na takvo nešto.

Međutim, samo dan nakon što je SZO proglasila pandemiju svinjske gripe njujorški mikrobiolozi Taia Wang i Peter Palese upozorili su da bi trebalo sačuvati smisao za mjeru i da ništa ne ukazuje na to da će virus izazvati pandemiju koja bi imala posljedice kao neka od onih u dvadesetom stoljeću. Osim toga, današnji liječnici raspolažu cjepivima, antiviralnim lijekovima i antibioticima za koje njihovi kolege iz 1918. godine nisu ni znali.

„Svakog mjeseca u svijetu umire oko 80 tisuća djece od malarije i dvostruko više od dizenterije. Na skali svjetskih zdravstvenih kriza trenutačna epidemija virusa H1N1, svinjske gripe, prilično je nisko. Zašto je onda ta epidemija izazvala takvu uzbunu?“, napisala su dvojica mikrobiologa u američkom časopisu „Cell“.

afp/nb/zbs/sk