„Ovo su veoma njemački protestni izbori: takvi koji nisu opasni", piše američki Wall Street Journal. „AfD se potrudio u velikom dijelu predizborne bitke, ali dva faktora su zaslužna za njegov uspjeh u konačnici. To je televizijski duel gospođe Merkel i njezinog izazivača iz SPD-a, Martina Schulza koji je jasno pokazao koliko su malo ove dvije stranke u međusobnom natjecanju. I ispitivanja javnog mnijenja koja su pokazala da je gospođa Merkel pregazila svog rivala i što je biračima dalo umirujuću informaciju da mogu glasovati za AfD bez da stranka doista izgubi svoju moć. Poruka je da Nijemci žele natjecanje(...) Ovi izbori nisu prekretnica. Bezidejna kontrola gospođe Merkel nad njemačkom politikom je još uvijek snažna. (...) Ali u Njemačkoj se razdoblje Angele Merkel ipak približava kraju – to se može nazvati i 'Merkeličinim sumrakom'", piše Wall Street Journal.

I drugi svjetski mediji ističu kako su Merkeličini kršćanski demokrati ostali najveća stranka u parlamentu, ali su izgubili golem broj glasova i zastupničkih mjesta u toj „gorkoj pobjedi" Angele Merkel kako naslovljava beogradska Politika. „Njemačka će ostati politički motor Europe, ali taj motor neće više biti tako moćan i raditi tako glatko kao prije", piše Latvijas Avize iz Rige. „Njemačka će ostati sidro Europske unije, ali to sidro više neće biti tako teško i stabilno", piše latvijski list gdje autora pobjednički govor Angele Merkel „podsjeća na govore glavnog tajnika CK KPSS Brežnjeva. Naravno da je Angela Merkel mnogo mlađa nego što je Leonid Iljič tada bio. Ali i ona već vlada 12 godina i sprema se na još četiri na fotelji predsjednice vlade. (...) Vremena se brzo mijenjaju i čini se da 'mamica' već predugo tamo sjedi", piše latvijski list.

Oslabljena pozicija Merkeličinog CDU-a osobito brine i u drugom dijelu „europskog motora", u Francuskoj. L'Opinion komentira: „Na tragu simboličnih saveza De Gaullea i Adenauera, d'Estainga i Schmidta, Mitteranda i Kohla je sada na Emmanuelu Macronu da stvori uvjete za veliki europski kompromis, ali bez da njime prepadne Nijemce. Od ove nedjelje (francuski) predsjednik ima saveznicu koja sigurno još ima svoju težinu, ali je veoma oslabljena."

Nacionalisti u Bundestagu

Ali naravno da i svjetski tisak prije svega ističe uspjeh desnih populista i stranke AfD: „Stranački sustav koji je funkcionirao još od osnutka Savezne Republike Njemačke 1949. leži u ruševinama", piše slovački list Pravda. „Narodne stranke CDU i SPD su zajedno izgubile gotovo 15% svojih glasova i to je jasni pokazatelj nezadovoljstva vladajućom velikom koalicijom. Politički potres je iz tmurnih podzemlja politike izveo na površinu stranku Alternativa za Njemačku (AfD). Ona je zapravo izborni pobjednik. Kada je njezin vođa Alexander Gauland kratko nakon zatvaranja birališta najavio kako će sad „loviti" Merkelicu, tu se lako možete naježiti", piše list iz Bratislave.

Ipak, moskovska Rossijskaja Gaseta piše: „AfD će biti prva nacionalistička stranka koja će nakon Drugog svjetskog rata ući u njemački parlament. Zapadni partneri Berlina, prije svega SAD, Izrael, ali i arapske zemlje su očito šokirani na retoriku i rješenja koja zagovara AfD. Ali strahovanja nekih stručnjaka da će se ta stranka još radikalizirati su neosnovana: u Njemačkoj se strogo nadzire pojava svakog novog ekstremizma i nacionalizma", piše ovaj ruski list.

aš(agencije)