Sjevernonjemačka radio-televizija (NDR) na svojoj internetskoj stranici izvješćuje da je na upravo završenoj Konferenciji o održivosti bio i njemački kancelar Olaf Scholz koji je inače porijeklom iz Hamburga, a bio je i gradonačelnik ove metropole na sjeveru Njemačke.

„Siromaštvo, nejednakost, klimatske promjene i nedostatak obrazovanja su globalni problemi s kojima se možemo uhvatiti u koštac samo zajedno", citira novinar NDR-a njemačkog kancelara koji je govorio na otvaranju Konferencije. „Više od polovice svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima raste nejednakost. Pet najbogatijih ljudi svijeta su od 2020. više nego udvostručili svoju imovinu sa 405 milijardi dolara na 869 milijardi dolara."

„Ciljevi se ostvaruju presporo"

Potom se u tekstu navodi i kritika koju je izrekao šef Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Achim Steiner. On zahtijeva brži tempo ostvarenja ciljeva o održivosti, zacrtanih u 2015. godini: „Od početka nam je bilo od suštinske važnosti da ovdje imamo predstavnike gospodarstva, ne samo tehnologije, pa i predstavnike osiguravajućih društava, kao i poljoprivrede – ukupnog prehrambenog sustava koji nas širom svijeta takoreći održava na životu."

U tekstu se podsjeća da su 2015. usvojeni ciljevi održivosti, njih 17. Ova prva konferencija želi razmotriti brojna suštinska pitanja svijeta: „Kako suzbiti siromaštvo i glad širom svijeta? Kako obrazovati ljude i u manje razvijenim dijelovima svijeta?"

Prema mišljenju njemačkog državnog tajnika za održivost Jochena Flasbartha ciljevi se ostvaruju presporo: „Otud ideja za Hamburg Sustainability Conference (HSC), na koju su pored njemačke Vlade pozvani i Program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP, Senat pokrajine Hamburg i Zaklada za zaštitu okoliša Michael Otto." Navodi se da su na Konferenciju pored političara stigli brojni menadžeri iz privrede te predstavnici nevladinih organizacija.

„Ovdje je puno lijepih riječi"

List Hamburger Abendblatt je stavio akcenat na druge poruke njemačkog kancelara. „Olaf Scholz koristi Konferenciju za poruke o Izraelu", glasi naslov.

„Savezni kancelar Olaf Scholz je iskoristio svoj grad i godišnjicu Hamasovog napada na Izrael za skoro emocionalnu poruku. Govorio je o patnji ljudi u Izraelu ali i u Pojasu Gaze. Rekao je da se na Bliskom istoku sada mora ugasiti požar. Pozvao je šijitsku miliciju Hezbolah da se povuče. Scholz je dodao kako se nada da bi jednog dana mogao zavladati trajni mir između Izraela i njegovih susjeda. I rekao da Hezbolah i Iran moraju odmah obustaviti raketiranje Izraela."

Potom se autor teksta osvrće na samu Konferenciju. Citira se izjava šefa hamburškog ogranka Saveza za zaštitu prirode (Nabu) Maltea Siegerta: „Ovdje je puno lijepih riječi. Bit će zanimljivo hoće li uslijediti i djela." Potom se navodi Siegertov stav da bi Hamburška konferencija o održivosti za zaštitu okoliša i održiv razvoj na globalnom planu mogla postati ono što je Minhenska sigurnosna konferencija za globalnu sigurnost.

Perspektiva: 800 milijuna mladih bez posla

Najtiražniji njemački tabloid Bild pak donosi tekst s naslovom tipičnim za njega: „Mračne prognoze na Scholzovoj konferenciji".

U tekstu se potom kaže: „Ugledni gosti su jedinstveni u stavu: ako svijet nastavi ovako kao do sada, za 15 godina ćemo doživjeti izbjegličke valove prema Europi kakve nismo imali do sada."

Šef Svjetske banke Ajay Banga je prema novinaru Bilda iznio šokantnu perspektivu. List prenosi Bangovu izjavu: „U novim industrijskim zemljama globalnog juga će u narednih 15 godina 1,2 milijarde mladih ljudi tražiti posao. Ali u tim zemljama ima 400 milijuna radnih mjesta." U tekstu se zaključuje: „To znači 800 milijuna mladih ljudi bez posla i bez perspektive."

Potom se navode podaci koje je iznio Banga: 600 milijuna ljudi u Africi nema struju. Naposljetku se citira i njemačkog kancelara koji opominje da svi imaju pravo na razvoj i standard: „Ne možemo odrediti da Afrika, Južna Amerika ili Azija imaju manje automobila od sadašnjeg broja automobila u Sjevernoj Americi ili Europi. Oni žele isti standard koji imamo i mi." Zato njemački kancelar kao najveći izazov navodi „razvoj tehnologija koje omogućavaju rast u cijelom svijetu, a da se pritom ne našteti prirodnom okolišu."