Na izmaku prošlog desetljeća, 31. prosinca 2019., Svjetska zdravstvena organizacija je obaviještena o zabrinjavajućem nizu misterioznih slučajeva plućnih bolesti u Kini. Od ožujka 2020. pandemija COVID-a19 blokirala je čitav svijet i nanijela udarac globalnom gospodarskom rastu u naredne dvije godine.

A kada je svijet izašao iz te krize, stigla je nova katastrofa s ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. Cijene nafte su porasle, potičući inflaciju. Lanci opskrbe, koji su već prekinuti pandemijom, dospjeli su u još veće poteškoće. Posebno dramatičan je bio trgovinski raskid Europe s Rusijom kao najvećim energetskim partnerom.

A bilo je i značajnih manjih novosti i promjena: krah kriptovalute, revolucija rada od kuće i sve uočljivija nazočnost umjetne inteligencije u radnoj svakodnevici. Što nas očekuje u ovoj 2024. godini?

Šira slika

Dramatični događaji u posljednjih nekoliko godina ostavili su značajno ekonomsko nasljeđe. Iako je inflacija u naprednim svjetskim gospodarstvima bitno usporena, kamatne stope i dalje su visoke. Neizvjesno je kada bi one mogle pasti, budući da središnje banke to ne žele učiniti prerano jer ne znaju je li inflacija zaista ukroćena.

Neki stručnjaci smatraju da će se učinci strože monetarne politike početi osjećati 2024. godine, budući da u 2023. nisu bili tako zamjetni. „Globalno gospodarstvo nije oslabilo onoliko koliko smo mislili, s obzirom na sve šokove koje smo vidjeli", kaže Adam Slater, vodeći ekonomist Oxford Economicsa. „Ipak, mislimo da će ponešto od toga biti samo pitanje vremena.“ Slater očekuje da će globalni rast sljedeće godine biti znatno „slabiji“ i ne isključuje tehničku recesiju.

Očekuje se da globalni rast BDP-a neće biti mnogo drugačiji u 2024. u odnosu na 2023., ali mnogi predviđaju usporavanje. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u narednoj godini očekuje globalni rast od 2,7 posto, u odnosu na 2,9 posto u 2023. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,9 posto, dok je Europska središnja banka (ESB) prognozirala stopu od tri posto.

Rast će se razlikovati po pojedinim regijama. Tako MMF očekuje mnogo jači rast u SAD-u nego u Kini ili Europi.

Gledajući Zmaja

Zastoj kineskog gospodarstva je nešto što treba pažljivo pratiti tijekom sljedeće godine, s obzirom na to koliko je ono važno za svijet u cjelini. „To je važno za globalni rast i važno je regionalno u Aziji za dinamiku te ekonomije", kaže Slater.

Sushant Singh iz indijskog Centra za istraživanje politike kaže da je ključno pitanje za narednu godinu hoće li kinesko gospodarstvo „oživjeti ili tonuti".

Svjetska banka je ove godine upozorila da će slabost kineskog gospodarstva nepovoljno utjecati na istočnu Aziju kao cjelinu, tradicionalno jednog od najvećih svjetskih ekonomskih pokretača. No William Reinsch iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu pokazuje više optimizma: „Jedna od zanimljivih karakteristika ekonomija koje kontrolira država je njihova sposobnost da odgode posljedice svojih grešaka."

„Oni će reći bankama: dajte kredite ovom sektoru. Reći će tvrtkama da ne mogu bankrotirati ili će im reći da trebaju propasti ako žele poslati signal. Ali, o tome odlučuje vlada."

Reinsch misli da se pogrešno predviđa implozija kineskog gospodarstva, mada shvaća ozbiljnu zabrinutost zbog tamošnje situacije. „Imaju neke vrlo jake izvozne sektore, počevši od baterija za električna vozila, čitavu gomilu kategorija potrošačke elektronike, minerala“, kaže Reinsch. „Mislim, imaju velike dijelove gospodarstva koji su visoko konkurentni na globalnoj razini i to se neće promijeniti."

No njega brine Tajvan. Iako je nedavni sastanak Xija Jinpinga i Joea Bidena nagovijestio neku vrstu zatopljenja u američko-kineskim odnosima, mogućnost kineske invazije na Tajvan visi nad globalnim gospodarstvom kao Damoklov mač.

Iako je invazija malo vjerojatna – ona bi 2024. bila šok ogromnih razmjera – Reinsch kaže da je to nešto što ga iskreno brine. „Xi razmišlja o svom nasljeđu, a jedna od stvari koje još želi učiniti je stavljanje posljednjeg dijela u slagalicu."

Ukrajina, hrana i gorivo

Možda sukob na Tajvanu nije scenarij bliske budućnosti, no rat u Ukrajini će vjerojatno nastaviti značajno utjecati na globalnu ekonomiju 2024. Za Singha je to i dalje najvažnija varijabla. „Definitivno je to rat Rusije i Ukrajine, jer direktno utječe na tri stvari: hranu, umjetno gnojivo i gorivo. Dakle, te tri stvari utječu na najveći broj ljudi, posebno na globalnom jugu." On dodaje da je rat imao velik utjecaj na globalna tržišta energenata i hrane u posljednje dvije godine, pri čemu su najsiromašniji na svijetu najviše pogođeni, pa bi stabiliziranje situacije ili neko rješenje donijeli dobrobit velikom broju ljudi. On smatra da se gospodarske prognoze i analize fokusiraju na bogatije zemlje, a ne na svijet u razvoju i tamošnja ozbiljna ekonomska pitanja, koja su se na mnogo načina pogoršala od pandemije.

Singh ističe Indiju kao primjer gdje visoke stope rasta maskiraju realnost života za ogromnu većinu u zemlji. Indijska vlada je nedavno objavila da će osigurati besplatne žitarice za više od 800 milijuna ljudi, što govori da budućnost nije tako svijetla, ako je to potrebno za dvije trećine stanovništva.

Izborna groznica

Indija je jedna od nekoliko zemalja u kojima će se sljedeće godine održati važni izbori. Zapravo je 2024. najveća izborna godina u povijesti – širom svijeta će glasati više od četiri milijarde ljudi. Brazil, Pakistan, Indonezija, Turska, Meksiko, Bangladeš i potencijalno Velika Britanija su, pored Indije, zemlje čiji će građani izaći na birališta.

Dobar dio tih izbora ima globalni ekonomski značaj, ali teško je izostaviti američke predsjedničke izbore kao najvažnije od svih. Donald Trump trenutno vodi u anketama ispred predsjednika Bidena i mogao bi u studenome osvojiti povijesni drugi mandat. S obzirom na to kako je vodio trgovinski rat s Kinom tijekom svog posljednjeg mandata, postoji velika zabrinutost oko toga što bi drugi Trumpov mandat mogao značiti za globalnu ekonomiju.

„Bio bi to veliki šok, jer on već́ govori o paušalnim carinskim nametima i raznim prilično prijelomnim stvarima", kaže William Reinsch. „Možete biti sasvim sigurni da će ostatak svijeta pretjerano reagirati ili svakako pokazati neku reakciju."

Ako bi Trump pobijedio, preuzeo bi dužnost tek 2025. godine.

Postoji širok spektar drugih čimbenika i mogućih događaja na koje su poduzetnici i ekonomisti usredotočili svoj pogled. Zelena tranzicija u više sektora i brz tempo razvoja umjetne inteligencije vjerojatno će postati još važniji za poslovne diskusije.

Ali, kao što su nam pokazali događaji poput pandemije i rata u Ukrajini, često su neočekivane i nepredvidive stvari te koje imaju najveći utjecaj.

„Ono što me više brine jesu događaji kao što su ’crni labudovi’, koji nisu predvidivi, a koji dovode do kataklizmičkih reakcija“, rekao je Reinsch. U anglosaksonskom ekonomskom žargonu „crni labud“ označava događaj koji se nije mogao predvidjeti, ali koji ima teške posljedice.

Nemojte se dakle iznenaditi ako bude još iznenađenja.