Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da se prošlog utorka ponovo prosvjedovalo ispred zgrade u kojoj je šef Christian Schmidt (CSU) – ispred Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. SZ na početku citira prosvjednicu koja kaže da on „ne radi za nas, za narod, već za jednu stranku".

Novinar Tobias Zick piše kako je Azra Zornić jedna od najprominentnijih predstavnica civilnog društva u zemlji. „Najpoznatija je po tome što važna sudska odluka nosi njeno ime. (...) Zornić se žalila Europskom sudu za ljudska prava jer je smatrala da je diskriminirana Ustavom i izbornim zakonom svoje zemlje". Jer, za predsjedništvo se mogu kandidirati samo pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.

„Jednaka prava za sve građane"

Minhenski dnevnik ističe da je „ono što traži Azra Zornić zapravo vrlo jednostavno i što se po europskim standardima podrazumijeva: 'jednaka prava za sve građane'". „S njom se složio i Europski sud pravde 2014. godine, a postoji i niz drugih sličnih presuda, u kojima se zaključuje da zemlja treba promijeniti svoj Ustav. No, do sada to nitko nije učinio."

U tekstu se odmah potom citira i Christian Schmidt, koji kaže da je "gospođa Zornić potpuno u pravu", ali da on nije prava adresa za negodovanje. „Schmidt, kojeg je Süddeutsche Zeitung susreo prošli tjedan u Münchenu, za ovaj list je rekao: 'Demonstrantima uvijek iznova govorim: Ljudi, 300 metara preko mosta, tamo je parlament. Tamo ima ljudi koji mogu promijeniti Ustav Bosne i Hercegovine. Ja to ne mogu.'”

OHR je "mrtav konj”

SZ piše da je jedan njegov prethodnik dužnost visokog predstavnika, koja je po Dejtonskom sporazumu zapravo trebala biti provizorno rješenje, nazvao "mrtvim konjem”. "Ali, od ruske invazije na Ukrajinu na djelu je nova dinamika: SAD i EU sve više pokušavaju potisnuti utjecaj Moskve u regiji, koji ona, primjerice, ima preko separatističkih bosanskih Srba. Tako da odjednom visoki predstavnik ponovo igra aktivnu ulogu. Ali je li to i konstruktivna uloga?” – pita se minhenski dnevnik.

U tekstu se podsjeća da je 2. listopada 2022. godine „Schmidt iznenada najavio izmjene izbornog zakona" u Federaciji BiH. „SAD i Velika Britanija su izričito podržale ovu odluku. (…) Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da ‘potpuno odobrava‘ Schmidtovu intervenciju: ‘Narodu Bosne i Hercegovine je potrebna i zaslužuje funkcionalnu, efikasnu i odgovornu vladu.‘" SZ napominje da su drugi oštro kritizirali taj potez. „Zastupnik u Bundestagu Adis Ahmetović (SPD), i sam porijeklom iz BiH, kaže, na primjer, da je ‘još uvijek zapanjen‘. Schmidtove odluke ‘ozbiljno zadiru u najviše dobro jedne demokracije‘. Ahmetović strahuje da u slučaju Bosne i Hercegovine međunarodna zajednica napušta cilj multietničkog karaktera i najnovijim mjerama jača etničko-nacionalističku podjelu zemlje", piše SZ, naglašavajući da ova optužba na račun visokog predstavnika dolazi s više strana.

„Ako se već́ miješa u Ustav jednog od dva konstitutivna entiteta, zašto odmah ne ukinuti načelo etničke podjele? 'Ne mogu to učiniti jer bih prvo morao promijeniti Ustav cijele države Bosne i Hercegovine', kaže Schmidt. 'To bi funkcioniralo samo kao dio nove Dejtonske konferencije, a ja to isključujem, ili kao dio parlamentarne zakonodavne procedure u državnom parlamentu.'"

Je li Schmidt nestranački arbitar?

„Joseph Marko, profesor prava na Sveučilištu u Grazu, koji je bio jedan od trojice međunarodnih sudaca na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 1997. do 2002. godine i renomirani je stručnjak za komplicirani Ustav BiH, za SZ kaže: ‚Istina je. Visoki predstavnik može promijeniti skoro sve osim teksta dejtonskog Ustava‘. ‘Međutim, Schmidt je mogao napraviti dodatne promjene kada je intervenirao u Ustav federacije kako bi smanjio etničku diskriminaciju, barem u ovom dijelu države. To bi bio važan politički signal", kaže Marko.

„Ali je li Schmidt zaista neovisni, nestranački arbitar", pita se list iz Münchena. „Kritičari poput Azre Zornić ga optužuju da je previše blizak Hrvatima, a posebno njihovoj nacionalističkoj stranci HDZ, koja zajedno s njegovom CSU sjedi u istoj europskoj stranačkoj obitelji EPP-u. Schmidt to odbacuje: ‘Razgovaram sa svima‘. Kritičari kažu da je njegova izmjena izbornog zakona od 2. listopada prvenstveno koristila HDZ-u. HDZ je tako profitirao jer je Schmidt povećao broj mjesta u drugom domu parlamenta Federacije. Stručnjak za Ustavno pravo Marko kaže da je računao i da krajnji rezultat potvrđuje, kako se očekivalo, da Schmidtova promjena ide u prilog etnonacionalističkim strankama u cjelini. Dakle ne samo hrvatskom HDZ-u, već i bošnjačkom SDA. ‚Optužba da je Schmidt samo jednostrano preferirao Hrvate nije točna‘, istakao je Joseph Marko."

Kako do novog Ustava?

„Ostaje pitanje: kako zemlja može izraditi novi ustav koji prevladava načelo etničke podjele - a na kraju i visokog predstavnika učini suvišnim? ‘Schmidt bi mogao pokušati okupiti lidere stranaka zagovarajući reformu dejtonskog Ustava‘, kaže Joseph Marko za SZ i dodaje da u sadašnjoj situaciji, u kojoj se 'posebno Milorad Dodik(SNSD) potpuno protivi, nema izgleda za to'." SZ podsjeća da Dodik godinama prijeti, uz podršku Moskve, da će održati referendum o odcjepljenju Republike Srpske. „Schmidt je u srijedu rekao Vijeću sigurnosti UN-a da se secesionistička retorika tamošnjeg rukovodstva nedavno ‘dramatično pojačala‘."

List na kraju još jednom citira Azru Zornić koja kaže: „Zbog ljudi poput Dodika i dalje nam treba visoki predstavnik."

Priredio: Svetozar Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu