Njemačka u načelu podržava težnje zemalja Zapadnog Balkana da pristupe Europskoj uniji, ali su se vladajući pripadnici Demokršćanske unije na čelu s kancelarkom Angelom Merkel još tijekom predizborne kampanje izjasnili da žele jednu vrstu usporavanja tog procesa, kaže Dušan Reljić, znanstveni suradnik njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i suigurnost. Njemačka vlada smatra da primat na evropskom putu ima Turska, koja bi u narednom periodu umjesto punopravnog članstva, bar za sada, trebala dobiti samo povlašten status u EU-u, naglašava Reljić.

„Ja bih tu suzdržanost Nemačke oko ubrzanja procesa pristupanja zemalja Zapadnog Balkana povezao sa tim turskim pitanjem, sa željom sadašnje Vlade da dobije na vremenu u odnosu na Tursku. U taj proces između sadašnjosti i tog nekog budućeg učlanjenja Turske, na izvjestan način upadaju zemlje sa područja bivše Jugoslavije. Postoji nesklad između njihovih ambicija da to bude što prije i nespremnosti nekih zapadnih zemalja, pa i Berlina, za to.“

Nije pitanje da li, već kada će Balkan u Europsku uniju?

Ne dovodi se u pitanje spremnost Hrvatske da uskoro zaključi predpristupne pregovore, a Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija napredovati će prema Europskoj uniji, onako kako budu ispunjavale postavljene uslove, smatra reljić. On međutim dodaje da je već sada izvjesno da plan Balkanske komisije, koji datira iz 2006. godine i koju su predvodili bivši italijanski premijer Giuliano Amato i bivši njemački predsjednik Richard von Weizsäcker neće biti realiziran, ocjenjuje Reljić.

Planom je bilo predloženo da sve zemlje nekadašnje Jugoslavije pristupe Europskoj uniji do 2014. godine. Te godine se, naime, obilježava stotinu godina od izbijanja Prvog svjetskog rata u Sarajevu, a prijemom zemalja Zapadnog Balkana u članstvo Unije trebalo je i simbolički biti obilježeno okončanje krvavog 20. stoljeća i ponovno ujedinjenje Europe. Ta perspektiva trenunno, međutim, nije baš izvjesna, smatra Reljić: „Ne vidim spremnost u Berlinu, a i u nekim drugim glavnim gradovima Europe, da se zaista bilo kakvo vremensko određenje uspostavi. Mislim da će sada unutar EU-a biti dosta rasprave. S jedne su strane zemalje poput Italije, Grčke i zemalja u Istočnoj i Srednjoj Europi poput Poljske, Rumunjske ili Bugarske koji jako podržavaju pristup kako Srbije tako i drugih zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Tu su međutim i neke zemlje Zapadne Europe, poput Njemačke, Nizozemske, Belgije ili Danske koji su puno suzdržanije.“

Predsjednik Srbije Boris Tadić u pratnji ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića sastaće se u ponedjeljak (16.11.) u Berlinu sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i ministrom spoljnjih polova Guidom Westerwelleom. Protokolom je između ostalog predviđeno i potpisivanje Sporazuma o gospodarskoj suradnji dviju zemalja.

Autorica: Selma Filipović

Odg. ur.: Z. Arbutina