DW: U listopadu se u Afganistanu održavaju parlamentarni izbori. Talibani i pripadnici IS-a u Afganistanu napadima vrše pritisak na vladu. Koliko je pod ovakvim uvjetima moguća demokratska obnova Afganistana?

Thomas Ruttig: Već odavno nema napretka u demokratskom procesu u Afganistanu. To jednim dijelom ima veze s talibanima. Mora se računati s tim da će talibani možda i na dan održavanja izbora napadati birališta. Takvi slučajevi su već zabilježeni. Osim toga, imamo posla i s lokalnim pripadnicima „Islamske države" koji također napadaju Vladu. Međutim, važnija stvar je da veliki dio afganistanske elite ne vjeruje u demokraciju i da su demokratske institucije većim dijelom samo fasada. Problem je mnogo dublje prirode. Od početka je fokus bio na borbi protiv talibana koji su na početku i bili pobijeđeni i koji nisu bili tako jaki. Osim toga su ratni zločinci i oni koji su kršili ljudska prava u prethodnim razdobljima rata politički mobilizirani kao saveznici koji su se morali smjestiti u državne institucije. Ti ljudi su naoružani, oni nikada nisu bili kazneno gonjeni, sami su sebi u parlamentu donijeli amnestiju što Međunarodna zajednica nikada nije osudila i na osnovu takvih pozicija u vlasti nominalno kontroliraju demokratske institucije. Dakle nedemokrati kontroliraju demokratske institucije. Pod takvim uvjetima demokracija nije moguća.

U Afganistanu je potrebno ojačati civilne institucije koje trenutno postoje. Koliko su te institucije uistinu jake, posebno ako se osvrnemo na posljednji napad talibana u gradu Ghasni?

Talibani nikada nisu bili jači nego što su sada.  Kontroliraju daleko više teritorija i stanovništva od svrgavanja s vlasti 2001. godine. Napad u Ghasniju nije prvi napad u velikom gradu u Afganistanu ove i proteklih godina.  Sjetimo se sličnih napada u Kunduzu 2015. i 2016. godine. Talibani zauzmu neki grad, u njemu ostaju nekoliko dana i ponovo ga napuštaju. To pokazuje da oni još uvijek imaju inicijativu i da afganistanske snage sigurnosti, bez obzira na investicije u njihovoj obuci, nisu u stanju preuzeti te inicijative, da su pogrešno postavljene i da su još uvijek slabe. Preslabe u svim stvarima, osim u ljudstvu. Naime, afganistanske snage sigurnosti broje preko 350.000 osoba.

Koliko su talibani diplomatski jaki? Može li se rješenje postići dogovorom?

Napad u gradu Ghasni, a talibani su to i službeno priopćili bila je demonstracija moći.  To je poraz kako za Amerikance tako i za afganistansku vladu. To su uobičajene demonstracije moći pred pregovore. Imali smo dva kruga pregovora i ima najava da će se talibani i Amerikanci još u toku ovog mjeseca sastati u Uzbekistanu.  Problem za afganistansku vladu je što je do sada bila izostavljena iz pregovora. Amerikanci su javno rekli da je jedan od ciljeva  ovih razgovora da i afganistaska vlada mora biti uključena u određene točke. Vlada također mora biti uključena jer je i sudionica u sukobima. Talibani su to do sada odbijali. Oni kažu kako žele razgovarati s Amerikancima kako bi napravili plan povlačenja postrojbi i ako do toga dođe, da su onda spremni razgovarati s afganistanskom vladom. Mislim da to nije loš znak ako se pogleda na obim krvoprolića u Afganistanu.

Je li IS trenutno veća prijetnja za Afganistan nego što su to talibani?

Ne, prijetnja IS-a nije veća od one koja dolazi od talibana. Ono što je bitno je to da talibani ne gledaju pozitivno na IS nego se aktivno bore protiv njega i to na brutalan način u područjima gdje se on pojavi. IS u Afganistanu  pokušava kao i u Siriji i Iraku izazvati oružane sukobe između sunita i šijita. To im do sada na sreću nije pošlo za rukom jer IS nema bazu u zemlji. Međutim, ne smije se zaboraviti: većinu civilnih žrtava u Afganistanu  uzrokuju talibani.

Thomas Ruttig je jedan od voditelja think-tanka Afghanistan Analysts Network (AAN)

Razgovor vodio Hans Spross.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android