Ni vlada u Washingtonu više ne vjeruje u tezu da je konflikt u Afganistanu moguće riješiti vojnim putem. Stoga već skoro dvije godine vodi pregovore s talibanima. U ožujku su talibani prekinuli pregovore jer smatraju da nije dovoljno brzo udovoljeno njihovom zahtjevu da se iz američkog zatvora Guantanama oslobode petorica visoko rangiranih pripadnika njihovog pokreta.

Kontakti još uvijek postoje, ali se o tome malo zna u javnosti. Nekad američka vlada medijima proslijedi informaciju da je u opticaju novi prijedlog za oslobađanje spomenute petorice talibana, a nekad izvori u redovima talibana navedu kako je njihova delegacija otputovala na pregovore u Katar.

Prihvatljivi zahtjevi

Pri tome se zna što traže jedni od drugih. SAD zahtijevaju da talibani obustave borbu, da poštuju afganistanski ustav i prekinu kontakte s terorističkom mrežom Al Kaidom. Talibani traže povlačenje stranih trupa, oslobađanje njihovih pristaša i priznanje njihovog pokreta.
Svi ti zahtjevi su u principu prihvatljivi uz odgovarajuću "slobodnu interpretaciju", vjeruje Richard Barrett, šef UN-ove promatračke skupine za talibane i Al Kaidu. To što bi Amerikanci ostavili dio svojih trupa u Afganistanu i nakon službenog povlačenja 2014. za talibane bi bilo prihvatljivo, tvrdi Barrett. "Pragmatični dio talibana računa da bi međunarodna nazočnost bila jamstvo dogovora i da bi im to pomoglo da stvarno postanu dio vladajuće strukture."

I priznanje ustava bi bilo moguće, uz preduvjet da se time ne prizna omrznuta vlade Hamida Karzaija, nego da sve strane sudjeluju u izradi novog ustava.

Podijeljeni talibani

Najveće pitanje ostaje mogu li vođe talibana uopće u vlastitim redovima provesti dogovor postignut s SAD-om. Dijelovi pokreta talibana odbijaju pregovore, drugi ih vide samo kao dio taktike. Slučaj Aghe Jana Motasima dokazuje da su pregovori za pragmatičare među pobunjenicima itekako opasni. Nakon što se bivši ministar financija u talibanskoj vladi izjasnio da podržava političko rješenje i raskid s Al Kaidom, na njega je izvršen atentat. Samo čudom je preživio ranjavanje.

Mula Omar, koji od pada vlade talibana u Afganistanu 2001. živi u ilegali, još uvijek se smatra neospornim vođom toga pokreta. Nitko ipak ne može sa sigurnošću reći koliku težinu ima njegova riječ kad su u pitanju pregovori, kaže Candace Rondeaux iz Međunarodne krizne skupine. "Na raznim stranama je prisutan strah da bi se borbe nastavile čak i ako bi Mula Omar već sutra odlučio da se položi oružje."

Rješenje tek nakon izbora u SAD-u

Prije nastavka pregovora mora se riješiti i pitanje ratnih zarobljenika.
Talibani su uporni u namjeri da nastave pregovore tek kada dođe do razmjene petorice njihovih pripadnika koji su zatvoreni u Guantanamu, za jednog američkog vojnika koji je otet 2009. O tome još nema dogovora između Bijele kuće i američkog ministarstva odbrane.

Osim toga, predsjednik Barack Obama se nalazi usred izborne kampanje. Nijedan predsjednik se u takvoj situaciji ne bi odlučio da oslobodi zatvorenike među kojima je i jedan visoki funkcionar bivše vlade talibana, tvrdi Candace Rondeaux.