Vođa talibana Hibatullah Akhundzada sebe vidi kao pravednog vladara u islamskom svijetu. On je nedavno izdao priopćenje u kojem tvrdi da će talibani osigurati sva legitimna prava žena u okviru islamskog zakona. U priopćenju, koje je distribuirano na pet jezika (arapskom, dari, engleskom, paštu i urdu), navodi se da je život žena u Afganistanu poboljšan i da im je vraćeno dostojanstvo.

Talibani su, na primjer, poduzeli mjere da zaštite žene od tradicionalnog ugnjetavanja kao što su prisilni brakovi, tvrdi se. Akhundzada navodi da će "negativnim aspektima prethodne 20-godišnje okupacije" uskoro doći kraj. Također ističe da je ženama „vraćen status slobodnog i dostojanstvenog ljudskog bića, a sve institucije su se posvetile pružanju pomoći ženama u osiguranju braka, nasljedstva i drugih prava."

"Ono što Akhundzada tvrdi jednostavno nije istina. Talibani su neviđeni lažovi," kaže u intervjuu za DW Zahra Joya, afganistanska novinarka koja je proglašena za ženu godine po izboru časopisa Time zbog svog izvještavanja o životu žena u Afganistanu. Joya danas živi u Londonu i utemeljiteljica je i glavna urednica Rukhshana Media, medijske agencije koja izvještava o životu žena i djevojaka u Afganistanu.

"Baš ovaj tjedan, skupina žena u gradu Balchu, u unutrašnjosti zemlje, pozvala je talibanskog vođu da osigura obrazovanje i posao za žene i da dozvoli djevojčicama da se vrate u školu. Akhundzada tvrdi da talibani poštuju prava žena i da su im vratili dostojanstvo", kaže Joya, dodajući: "Talibani nisu pouzdani. Ne samo kada je u pitanju sigurnost žena u Afganistanu, već i za većinu stanovništva u cjelini. Oni su posvećeni nasilju u svojim projektima. Narod Afganistana nema prava da utječe na svoju budućnost i sudbinu."

Talibani žele međunarodno priznanje

Vođa talibana Hibatullah Akhundzada je islamski učenjak koji se rijetko pojavljuje u javnosti. Okružen je drugim učenjacima i saveznicima koji se protive obrazovanju i radu žena. Nakon dolaska talibana na vlast, djevojčicama je zabranjeno pohađanje škole nakon šestog razreda, a žene su isključene iz javnog i radnog života. Ženama također nije dozvoljeno da rade za nevladine organizacije i Ujedinjene narode (UN).

Talibanski vođa je reagirao na međunarodne kritike navodeći da se strane zemlje ne bi trebale miješati u unutarnja pitanja Afganistana. Istovremeno, Akhundzada potvrđuje da talibanska vlada želi dobre političke i ekonomske odnose sa svijetom, posebno s islamskim zemljama.

"Ako žele priznanje od strane međunarodne zajednice, moraju ispuniti svoje obveze", kaže za DW afganistanska aktivistica za prava žena Sima Samar, šefica komisije za ljudska prava bivše afganistanske vlade, koja sada živi u inozemstvu. "Afganistan je potpisao niz konvencija UN-a koje talibani sada krše, kao što je pravo na obrazovanje i rad za sve, uključujući i žene. Talibani čak ne poštuju Ustav, odnosno temeljni zakon u Afganistanu i žele vladati državom od preko 40 milijuna ljudi naredbama i priopćenjima."

"Ekstremni oblik mržnje žena"

Želja talibanskog vođe za međunarodnim priznanjem do sada je ostala bez odgovora. Od preuzimanja vlasti u ljeto 2021. godine, talibansku vladu nijedna država nije priznala kao legitimnu vlast – pa i zato što ne poštuju sporazume i zakone, posebno u vezi s pravima žena. Stručnjaci Ujedinjenih naroda opisuju vladavinu militantnih islamističkih talibana kao "ekstremne oblike mržnje prema ženama". „Talibani ne samo da su pogoršali diskriminaciju žena u Afganistanu, već su i uništili napredak postignut u proteklih 20 godina", kaže posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u Afganistanu Richard Bennett.

Govoreći pred Vijećem za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi 19. lipnja, Bennett je rekao: "Ozbiljna, sustavna i institucionalizirana diskriminacija žena i djevojčica leži u srcu talibanske ideologije i vladavine." Bennett je izrazio duboku zabrinutost da bi grubo uskraćivanje osnovnih ljudskih prava ženama i djevojčicama i oštra primjena restriktivnih mjera od strane talibana mogli de facto predstavljati zločin protiv čovječnosti.

Specijalni predstavnik UN-a je u tom kontekstu govorio i o "rodnom aparthejdu". S druge strane, talibani optužuju Bennetta za "širenje propagande protiv Islamskog Emirata" s Ujedinjenim narodima i nekim zapadnim institucijama. Islamski zakoni se provode u Afganistanu, objašnjava Zabihullah Mudžahid, glavni glasnogovornik talibanske vlade i ne krije svoj stav: "Svatko tko to kritizira, ima problem s islamom."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu