Godinu za godinom turistička branša obara rekorde. U međuvremenu preko 1,3 milijarde putnika godišnje kruži svijetom. No domaće stanovništvo i okoliš sve više pate pod tim teretom.
Oglas
Vrhunac je turističke godine. U Bangkoku, na Sredozemlju ili na mnogobrojnim kruzerima milijuni turista provode godišnji odmor. No ne radi se više samo o jedinom odmoru u godini. U Njemačkoj, prema podacima Općeg njemačkog automobilskog kluba (ADAC) u međuvremenu svaki treći građanin dva puta u toku jedne godine putuje na odmor. Svaki šesti putuje i više od dva puta godišnje na odmor. Trend nekoliko godišnjih putovanja nije ograničen samo na Njemačku.
Globalna eksplozija broja turista povezana je s povećanim brojem letova u niskobudžetnom sektoru s jedne strane i činjenicom da si sve više ljudi diljem svijeta može priuštiti odlazak na putovanja, kao što je to slučaj s Kinom, s druge strane. Dok si je 1995. diljem svijeta putovanje moglo priuštiti 531 milijun ljudi, prošle godine se ta vrijednost popela na 1,3 milijarde.
Svijet je selo
Bilo da se radi o „backpack" putovanju kroz Južnu Ameriku, ronjenju na Filipinima ili „all inclusive" odmoru u Turskoj: zahvaljujući jeftinim letovima, Airbnb-u, povoljnim automobilima za iznajmljivanje, današnjim turistima je gotovo sve moguće. I još jedan aspekt igra važnu ulogu: „Činjenica da prijatelji i poznanici praktički live preko Instagrama ili Facebooka mogu pratiti na kojem dijelu svijeta se upravo nalazimo, mogu pratiti naše putovanje, vrlo je važna", kaže Tim Freytag, profesor za humanu geografiju sa Sveučilišta u Freiburgu. „Putovanja su postala sastavni dio našeg predstavljanja svijetu. Ponekad se stječe dojam da se cilj putovanja bira isključivo prema tomu koliko je prikladan za predstavljanje na Instagramu", kaže Freytag.
Dijagnoza: „turistifikacija"
Ovaj trend već odavno poprilično ide na živce domaćem stanovništvu, kao npr. u Veneciji koja je okupirana tisućama gostiju koji na nekoliko sati silaze sa svojih kruzera i paraliziraju grad. Na Majorci su građani prošle godine i prosvjedima pokazali što misle o prepunim plažama, nedostatku vode i stambenog prostora i pijanim turistima.
Posebno je pojačan turizam u gradovima što, kako objašnjava Freytag, sa sobom donosi manjak stambenog prostora u pojedinim četvrtima. I lokalne uslužne djelatnosti se prilagođavaju najezdi turista. U nekim dijelovima Berlina je lakše pronaći suvenirnicu nego pekaru. „Takozvana turistifikacija ima sličan efekt kao i tzv. gentrifikacija (podizanje cijena stanova u jednoj četvrti uslijed promjene strukture stanovništva, op.ur.). Siromašniji stanovnici bivaju potisnuti, čitavi dijelovi grada postaju jednolični", kaže Freytag.
Tipično njemački?
„Turist uništava ono što traži u trenutku kada to i pronađe", primijetio je još krajem pedesetih godina prošlog stoljeća njemački pisac Hans Magnus Enzensberger. More turista oduzima autentičnost kulturnim spomenicima: ta teorija za profesora Freytaga ne funkcionira u potpunosti. „Dio autentičnosti se uvijek gubi no sve ovisi o gledištu promatrača: dok za njemačkog promatrača dvorac Neuschwanstein zbog mora turista u međuvremenu djeluje poput kulise, za posjetitelje s dalekog istoka se radi o posebno autentičnom, tipično njemačkom ili bavarskom mjestu", kaže Freytag.
Na uštrb okoliša
I na kraju ne treba zaboraviti posljedice po okoliš. Prema podacima kojima raspolaže znanstvenik Jürgen Schmude, turizam je odgovoran za oko pet posto globalnih štetnih emisija koje time utječu i na klimatske promjene. „Posebno dolasci i odlasci avionom skrbe za rastuće emisije ugljičnog dioksida." Kako tvrdi ovaj stručnjak za turizam, dodaci cijeni karata, kojima putnici mogu „neutralizirati" negativni ekološki učinak svog putovanja, se gotovo i ne koriste. I na samom licu mjesta turisti nanose štetu okolišu kroz stvaranje otpada, povećanu potrošnju vode ili neoprezno ronjenje. Kruzerski turizam pripada u štetnije oblike turizma, smatra ovaj profesor sa Sveučilišta Ludwiga Maximiliana u Münchenu.
San o „blagom" turizmu
Venecija - grad koji "proždiru" turisti
04:53
Na kraju ostaje pitanje: kako se suprotstaviti štetnom turizmu? „Nema tu opće primjenljivog koncepta. Političari i branša moraju uvijek imati na oku kritičnu granicu izdržljivosti za svoj grad ili regiju. Protumjere bi mogle biti jača koncentracija na predsezonu ili jednostavno ograničenje broja kreveta", kaže Schmude.
Na izazove budućnosti nema nitko odgovora. 2030. bi se broj globalnih turista mogao udvostručiti. Unatoč alarmantnim prognozama, znanstvenici poput Freytaga odbijaju gledati na turizam samo kroz pesimistični rakurs. „Ova branša još uvijek djeluje pozitivno na procese poput približavanja kultura ili privredni razvoj pojedinih regija."
Tu naravno ostaju i „blage" alternative. Kako bi bilo da se sljedeći odmor ne provede u turističkom resortu na drugom kraju svijeta nego na planinarenju kroz šume u okolici?
Kruzeri - blagoslov, pošast ili i jedno i drugo?
Sve češće se na morskoj pučini i u lukama mogu vidjeti golemi ploveći hoteli. Sve više ljudi putuje na sve većim brodovima. Tko od toga profitira? A tko gubi?
Foto: picture-alliance/dpa/W. Grubitzsch
Golemi biznis za brodare
Ovakvom razvoju turizma najviše razloga veseliti se imaju vlasnici kruzera. Ove godine će, prema procjenama, svoj odmor na krstarenju provesti oko 25 milijuna ljudi. Samo britansko-američka korporacija Carnival je 2015/2016. utržila 16 milijardi američkih dolara. Utržak njemačkih brodara je u 2016. godini iznosio oko 3,4 milijarde eura.
Foto: TUI Cruises
Top 10 najvećih brodara na svijetu (2015.)
Mjereno prema broju putnika su najveće kruzerske tvrtke američke. Tek na 9. mjestu je Aida Cruises, njemačka kćer tvrtke Carnival. Prvak branše Royal Caribbean, međutim, odvede na krstarenje čak tri puta više putnika nego Aida.
Dobar posao i za brodograditelje
I brodograditelji se vesele "boomu" kruzera. Ali u Europi postoji još samo nekoliko velikih brodogradilišta koja još mogu graditi ovako velike brodove: Meyer Werft na dvije lokacije, Papenburg (Njemačka/na slici) i u Finskoj, Fincantieri u Italiji i STX France u St. Nazaireu. I hrvatska brodogradilišta pokušavaju ući u ovaj klub izabranih, prije svega Brodosplit.
Foto: Meyer Werft
Ogromna potražnja
Trenutno su europska brodogradilišta specijalizirana za proizvodnju kruzera zatrpana poslovima: Meyer Werft ima popunjenu knjigu narudžbi do 2023. Između 2017. i 2026. bi trebalo zaploviti svjetskim morima 97 novih kruzera u vrijednosti od 53 milijarde dolara.
Foto: picture-alliance/dpa/I. Wagner
Jedan graditelj, puno dobavljača
Načelno u brodogradnji važi: oko tri četvrtine broda isporučuju dobavljači - od elektroničkog upravljanja preko motora do propelera. Branša dobavljača za njemačku brodograđevnu industriju je sa 70.000 zaposlenih tri puta veća od same brodograđevne industrije. U brodogradilištu Meyer u Papenburgu, na primjer, je za izgradnju jednog kruzera angažirano 800 dobavljača.
Foto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck
Krstarenja kao gospodarski motor
Krstarenja su u 2015. Europi donijela 41 milijardu eura, objavila je strukovna udruga CLIA. Svjetskom gospodarstvu je doprinijela sa 117 milijardi američkih dolara - to je svota dobivena izračunom direktnih troškova brodara, putnika, poreza i neposrednih izdataka kao i isplaćenih plaća.
Foto: picture-alliance/dpa/B. Marks
A tko sve to čisti?
14 sati dnevno, 72 sata tjedno - na kruzerima je ovakva satnica često normalna. Osim toga, plaće su često niske, kao i porezi za brod. To je moguće samo zato što njemački brodari bez iznimke registriraju svoje brodove u inozemstvu, istražio je njemački list Die Zeit. Osoblje bi tako moglo postati gubitnikom u ovom "boomu" branše.
Foto: picture-alliance/dpa/C. Charisius
Želite li ovakav posjet u svom gradu?
Lukama u kojima ove morske grdosije iz svoje utrobe izbace tisuće turista donesu doduše nešto zarade, ali putnici na kruzerima su opskrbljeni sa svime i shodno tome troše vani manje. U mnogim lukama navala gostiju s kruzera zato nije poželjna. Tijekom jednog vikenda u kolovozu u Palmi de Mallorci je pristalo pet kruzer i iskrcalo 20.000 gostiju!
Foto: picture-alliance/dpa
Plutajući zagađivači
Ovakve navale mijenjaju karakter lučkih gradova i život lokalnih stanovnika. Osim mase ljudi po ulicama, domaćine smetaju i ispušni plinovi brodova. U lukama motori i dalje rade kako bi se hotelski pogon mogao opskrbljivati strujom. U Veneciji valovima koje stvaraju uništavaju i svjetsku kulturnu baštinu.
Foto: picture-alliance/dpa/A. Merola
Zdravi morski zrak...
... nećete naći na kruzerima. I moderni brodovi stvaraju dušične okside i sitne čestice. To onečišćuje i zrak u lukama i zrak koji udišu putnici. Ovdje vidite navode o količini sitnih čestica u kubnom metru zraka: - 380.000 na palubi kruzera
- 20.000 na vrlo prometnoj cesti
- manje od 2.000 u "čistom zraku"
Traži se "zelenija" tehnologija
Niti jedan kruzer u Europi ne zadovoljava sve ekološke kriterije, konstatirala je ovoga tjedna njemačka organizacija Savez za zaštitu prirode (NABU). Prije svega zato što se kao gorivo koristi mazut, a ne ugrađuju se filteri za čestice čađe. Situacija bi se mogla popraviti tek kada 2018. budu počeli ploviti na ukapljeni plin. Grafika: Luke u koje kruzeri najčešće pristaju/broj putnika u milijunima
11 kruzera u Hamburgu
I ovakvi novi kruzeri se predstavljaju na vodećem europskom sajmu za krstarenja na moru i rijekama. Seatrade Europe održava se od 6. do 8. rujna u Hamburgu. Nakon toga su u toj sjevernonjemačkoj metropoli na programu Cruise Days. Ove godine će u okviru njih u hamburškoj luci pristati 11 kruzera - što je novi rekord. http://www.hamburgcruisedays.de/