1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tamo gdje Pruska još postoji

Patrick Große
11. svibnja 2018

Za njih je Njemačka tvorevina koja zapravo uopće ne bi smjela postojati. „Građani Reicha“ se odriču svog državljanstva i osnivaju vlastite države. U jednom seocetu na rubu Njemačke postoji Slobodna država Pruska.

Deutschland Zentralverwaltung des "Freistaats Preußen"
Foto: DW/P. Große

Jedna zavojita cesta vodi prema vrhu. Gusta šuma sakriva put. odjednom se šuma prorjeđuje i iza proplanka se nazire crkveni toranj. Prva stambena grada naslućuje da smo stigli: Slobodna država Pruska. Mjesto na sjeveru savezne pokrajine Porajnje-Falačka u oblasti Eifel se zapravo zove Königsfeld. Ovdje je jedna grupa obnovila drevnu Prusku. Stambena zgrada s bijelim stolom ispred na kojem se nalazi nekoliko pepeljara je „sjedište samouprave" Pruske. „Premijerka" ove tvorevine je izvjesna Beate Rude. Jednostavna pretraga na internetu odaje da je ova gospođa zapravo trgovkinja nekretninama. Osim nje, vladi Slobodne Pruske prida još šestero „ministara".

Pod budnim okom vlasti

Sjedište vlade "Slobodne Pruske"Foto: DW/P. Große

Povijesna 1918. osnovana Slobodna država Pruska je proizišla iz pruske monarhije i bila je sastavnim dijelom Njemačkog Reicha za vrijeme Weimarske republike. Ukinuta je dolaskom nacionalsocijalista na vlast. Sadašnja Savezna Republika Njemačka je, prema sljedbenicima Slobodne Pruske, samo neka vrsta prinudne savezničke uprave uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata. Prema njima bi svaki stanovnik koji živi na podruju nekadašnje Slobodne Pruske trebao odbaciti svoje sadašnje državljanstvo i preuzeti Prusko. Preko interneta se mogu naručiti formulari preko kojeg se postavlja zahtjev za putovnicom. U međuvremenu diljem Njemačke živi oko 18.000 građana koji se nazivaju „građanima Reicha". Većina građana su muškarci oko 50 godina stari. Otkako je 2016. u Bavarskoj ubijen policajac prilikom pokušaja zapljene oružja jednog „građanina Reicha", ova grupa stoje pod specijalnom prismotrom policije.

Putovnica za 79 eura

„Osobe koje odbacuju ovu državu i naš Ustav se s pravom nalaze pod prismotrom Ureda za zaštitu ustavnog poretka", kaže ministar unutarnjih poslova Porajnja-Falačke Roger Lewentz. Odnedavno se preispitaju dozvole oružja koje posjeduju „građani Reicha". A oni vole oružje. „Ako se pokaže da od ‚građana Reicha‘ koji posjeduju oružje prijeti opasnost, ono će im naravno biti oduzeto", uvjerava Lewentz. Od 2015. do 2017. „građani Reicha" su počinili 10.500 kaznenih djela. U najvećoj mjeri se radi o deliktima povezanima s otporom prema policiji i službenim ustanovama. „Građani reicha" isto tako odbijaju i plaćanje poreza „nepostojećoj državi" SR Njemačkoj. Istodobno uprava od svojih građana uzima pristojbe za „dokumente". Putovnica stoji 7,90 „reich-maraka", što je, radi lakšeg računanja valjda, 79 eura. No kao i svaka druga država i imaginarna „Slobodna država Pruska" ima svoje unutarnje probleme. 2016. je smijenjen jedan član „središnje vlade" koji je odmah nakon toga osnova svoju Prusku. Tako sada postoje dvije konkurentske Pruske, udaljene svega 30 kilomatara.

Teorije zavjere

Putovnica "Njemačkog Reicha"Foto: picture-alliance/dpa/P. Seeger

No što tjera obične građane da odjednom odbace državne strukture i okrenu se nepostojećima. Politolog Jan Rathje smatra da su razlozi individualni: strogi odgoj, uvjerenje da postoje više zle sile koje upravljaju svijetom. „Naš svijet je pun kontradiktornosti i slojevitosti i lako je ljude uvjeriti da zapravo netko iz pozadine povlači konce", kaže Rathje. No jedan dio „građana Reicha", njih oko tisuću, ne skriva ni svoje otvorene desno-radikalne motive. Sama ideologija „građana Reicha" sadrži neke desno-ekstrmene motive poput „genocida nad Nijemcima" ili „razmjene naroda" pri čemu izbjeglice igraju važnu ulogu. I današnje granice su naravno „neprirodne" i trebale bi biti vraćene na pozicije na kojima su bile 1914. Što naravno znači da bi područje današnjeg Reicha pokrivalo i dijelove Poljske i Francuske.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi