Na Tehničkom sveučilištu Ilmenau je sudjelovanje na seminaru pod nazivom "Interkulturalna komunikacija" za strane studente obavezno. Tečajeve vodi docentica Sabine Vana-Ströhla.

DW: Gospođo Vana-Ströhla, na Vašim seminarima govorite o kulturnom šoku, koji studenti dožive kada dođu u Njemačku. Šta ih to posebno šokira?

Sabine Vana-Ströhla: Razlozi su brojni. No ne doživljavaju svi studenti kulturni šok kada dođu u Njemačku. Ali jednom studentu iz Meksika je posve strano kada vidi kako ljudi u njemačkim tramvajima šute, umjesto da razgovaraju jedni s drugima. To je za njega bio kulturni šok. Za kineskog studenta su opet prazne ulice uvečer bile šok. Njemu je potrebno da oko sebe ima puno ljudi i zato često posjećuje velike gradove.

Vama međutim nije samo važno da studenti na nastavi bolje razumiju stranu kulturu već i vlastitu. Zašto?

Kada jednom sebi postavite pitanja: Zašto sam takav kakav jesam? Šta zapravo znači kultura? Zašto nešto definiram normalnim, a nešto drugo nenormalnim?, onda bolje možete razumjeti zašto ljudi iz drugih kultura rade ovo ili ono, što u prvom trenutku ne možete razumjeti.

Na vašim seminarima diskutirate o temama koje su šire od kulture i govorite o predrasudama prema svemu što je strano, ali se bavite i svakodnevicom na njemačkom sveučilištu. S kakvim poteškoćama se tu susrećete?

Načelno imam osjećaj da se strani studenti jako dobro pripremaju za boravak u Njemačkoj. Veliki doprinos tome daju svakako Goethe-Instituti širom svijeta. Mi pronalazimo i puno sličnosti s raznim kulturama. Pa ipak nailazimo na kamen spoticanja, a to je naš izrazito direktni način komuniciranja. Strani studenti ne očekuju da ih tako otvoreno pitaju o nečemu. Ono što ih posebno zbunjuje je kako njemački studenti dovode nekad u pitanje ono što profesori kažu. Na njemačkim sveučilištima studenti smiju imati i posve drugačije mišljenje od profesora i sve to smiju otvoreno tematizirati. Sve ovo ponekad unosi nesigurnost u strane studente. Sociolog Johan Galtung je s tim u vezi objavio zanimljivu studiju u kojoj tematizira i objašnjava različite stilove.

Nudite li i praktičnu pomoć studentima i pratite li ih na predavanjima?

Da, jako mi je važno da cijelu teoriju interkulturalne komunikacije pokrivamo i u praksi gdje stječemo praktična iskustva. Idemo, primjera radi, u jedan njemački restoran, kako bi studenti probali njemačka jela. Naučimo ih koliku napojnicu trebaju ostaviti konobaru. Dajemo i praktični tečaj ponašanja biciklista u prometu. Posjećujemo i firme. Tamo se studenti upoznaju s hijerarhijom u radnim strukturama, uče kako oslovljavati šefa. Dobivaju i važne savjete, recimo na što moraju paziti kada se natječu za radno mjesto u Njemačkoj.

Vaš seminar se svakog semestra okončava ispitom. Kakvo znanje studenti moraju pokazati?

Ispit predstavlja provjeru znanja. Uključuje poznavanje njemačke geografije, ali i tema koje premašuju kulturu. Studenti moraju napisati što u leksikonu u dva retka piše pod pojmom stereotip ili predrasuda. Moraju dati primjer za neuspješnu interkulturalnu komunikaciju. Oni moraju teorijom interkulturalne komunikacije objasniti zbog čega je sve krenulo nizbrdo. Meni nije samo važno da oni nauče razlikovati što je tipično za njemačku ili neku drugu kulturu. Oni trebaju prepoznati da često postoje nesporazumi koji nemaju veze s različitim kulturama već su utemeljeni na različitim karakterima, kao i osobnim iskustvima i očekivanjima.

Sabine Vana-Ströhla je referentica Društva za međunarodnu suradnju (GIZ) i članica regionalne skupine Obrazovanje i razvoj za srednju Njemačku. Na Sveučilištu u Jeni je mentorica studenata predmeta "Interkulturalni trener".