1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
GospodarstvoGlobalno

Teška gospodarska vremena zbog Trumpa

Thomas Kohlmann
23. prosinca 2024

Svjetska trgovinska organizacija je oslabljena, trgovinski partneri su pod pritiskom: Trumpovim dolaskom na vlast mogao bi se ubrzati raspad svjetskog poretka utemeljenog na međunarodnim pravilima.

Sjedište Svjetske trgovinske organizacije u Ženevi
Kakva budućnost čeka Svjetsku trgovinsku organizaciju?Foto: Lian Yi/Xinhua/picture alliance

Multilateralne institucije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ne uživaju posebno velik interes Donalda Trumpa. Prema njegovom mišljenju, one se protive interesima SAD-a i zato nisu važne. „On dugotrajnu potragu za kompromisima u međunarodnim organizacijama smatra čistim gubitkom vremena“, objašnjava u razgovoru za DW bivši njemački veleposlanik u Pekingu Michael Schaefer.

Dva potpuno različita pogleda na svijet toliko se razlikuju da bi se prvi mandat Donalda Trumpa, gledajući iz današnje perspektive, njegovim trgovinskim partnerima mogao činiti posve benignim.

Potpuno različit pogled na svijet

„Mislim da ovdje imamo potpuno različitu filozofiju o tome kako funkcionira međunarodna zajednica. Europa je najbolji primjer grupe vrlo heterogenih država koje su tijekom mnogih stoljeća bile upletene u sukobe i ratove", objašnjava Schaefer.

Europska zajednica osnovana je kako bi se taj začarani krug ratova i sukoba prekinuo. „Stvoren je sustav pravila s međusobnim obvezama i pravima koji nije smjernica samo Europljanima, nego i svim ostalim organizacijama“, dodaje njemački diplomat. To vrijedi za ponašanje država u vanjskopolitičkom, sigurnosnom i gospodarskom smislu. No kod Trumpa stvari funkcioniraju sasvim drugačije.

Donald Trump nije posebno zainteresiran za Svjetsku trgovinsku organizacijuFoto: Heather Khalifa/AP Photo/picture alliance

Njegova politika 'America First' znači sklapanje sporazuma s trgovinskim partnerima što izravnije, pri čemu zahvaljujući američkoj snazi on ima prednost", kaže bivši njemački veleposlanik u Kini.

Sumorne perspektive za manje zemlje

Prijeti li time kraj međunarodnog poretka kakvog poznajemo? To bi imalo posebno dramatične posljedice za manje zemlje globalnog juga, ocjenjuje Heribert Dieter, stručnjak za trgovinu iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u intervjuu za DW. Za tog ekonomista, koji trenutno predaje na Nacionalnom institutu za napredne studije u indijskom Bangaloreu, budućnost multilateralnog svjetskog poretka visi o niti.

„Nakon raspada Sovjetskog Saveza vjerovali smo da je moguće nadnacionalno rješavanje problema. No to više nije moguće u eri geopolitičkog blokovskog formiranja“, kaže Dieter.

„WTO je u zaista teškom razdoblju, on je sjena samog sebe. Iako još uvijek postoji, više nema ni funkcionalan mehanizam za rješavanje sporova. Zato su perspektive za multilateralni trgovinski poredak doista sumorne i mračne“, zaključuje stručnjak SWP-a.

Ekonomistica Penny Goldberg sa Sveučilišta Yale slaže se s njim: „Multilateralizam se povlači, a Svjetska trgovinska organizacija nalazi se u krizi."

Trgovinski rat između SAD-a i Kine odražava se na cijelo svjetsko gospodarstvoFoto: AFP/Getty Images

Scenarij užasa: slom WTO-a

Za trgovinske stručnjake slom Svjetske trgovinske organizacije imao bi osjetne posljedice i za velike aktere. Primjerice, gospodarstvo Europske unije bi raspadom WTO-a bilo pogođeno četiri puta jače nego američkim carinama. To je rezultat zajedničke studije Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW) i Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).

„Posljedica bi bio pad stvarnog BDP-a EU-a za oko 0,5 posto. Njemačka bi bila pogođena više, SAD nešto manje. No, najveće bi gubitke pretrpjela Kina“, stoji u analizi objavljenoj neposredno prije američkih izbora. „Ako bi se svijet raspao na geopolitičke blokove pod vodstvom SAD-a ili Kine, gubici za EU bili bi znatno veći, a za Kinu još veći. U ekstremnom slučaju bi kineski BDP mogao kratkoročno pasti za oko 6 posto, njemački za 3,2 posto, dok bi SAD bio manje pogođen (-2,2 posto)“, pišu znanstvenici Julian Hinz i Gabriel Felbermayr.

EU je s više od 45 sporazuma najpovezanije gospodarsko područje na svijetu.

"Za manje zemlje to bi bilo dramatično"

Ali koliko bi to bilo loše za zemlje koje su slabo povezane u trgovinskom smislu i imaju relativno mali BDP? Odgovor je jasan: Jako loše!

„WTO je najvažniji bio za male, manje moćne zemlje koje su se oslanjale na mehanizam rješavanja sporova Svjetske trgovinske organizacije. To je godinama jako dobro funkcioniralo, ali sada ga SAD torpedira. Od 2018. odbija odobriti imenovanje novih sudaca“, kaže Dieter.

Europska unija i SAD mogli bi svoje interese ostvarivati i bez WTO-aFoto: Ohde/Bildagentur-online/picture alliance

Moćni akteri poput SAD-a, Kine ili Europske unije mogli bi svoje interese provoditi i bez WTO-a. „No nastradale bi manje zemlje i morale bi se pokoriti često spornim zahtjevima velikih država. To je dramatično", upozorava ekonomski stručnjak Dieter.

Bivša glavna ekonomistica Svjetske banke Pinelopi „Penny" Goldberg također vidi manje zemlje kao žrtve mogućeg raspada WTO-a: „Međunarodna integracija posebno je važna za male ekonomije. Manje zemlje nemaju velika domaća tržišta.“

"Bez trgovine nema smanjenja siromaštva"

Goldberg je još prije nekoliko mjeseci u članku za berlinski list Tagesspiegel naglasila koliko je međunarodni trgovinski sustav utemeljen na pravilima važan za globalni jug. „Zapravo, novija istraživanja pokazuju da se smanjenje siromaštva u posljednja tri desetljeća dogodilo uglavnom u zemljama u razvoju koje su se dobro integrirale u međunarodni trgovinski sustav. Multilateralni trgovinski sustav donio je doista koristi zemljama u razvoju.“

Ona također ističe da su velika gospodarstva globalnog juga sve samopouzdanija i sve više slijede vlastite interese. I dodaje: „Zato ne iznenađuje to što otpor prema trgovinskim sporazumima često dolazi iz većih zemalja u razvoju poput Indije, Indonezije i Brazila."

Izbjeglice u Sudanu: bez WTO-a bi bila otežana i borba protiv siromaštvaFoto: Florian Gaertner/IMAGO

Nazadovanje u Africi i Latinskoj Americi

Mnoge afričke zemlje sklopile su dosad manje od pet trgovinskih sporazuma, što je za njih loše. Posebno siromašnim i sukobima pogođenim zemljama poput Južnog Sudana ili Burundija prijeti nazadovanje. U Latinskoj Americi zemlje poput Venezuele, Ekvadora i Bolivije su slabo povezane. U Aziji su to mnoge zemlje Bliskog istoka, dijelovi središnje Azije i Afganistan. Isto vrijedi i za Mongoliju bogatu sirovinama.

Za trgovinskog stručnjaka Heriberta Dietera mnogi znakovi upućuju na kraj trgovinskog poretka utemeljenog na pravilima pod okriljem WTO-a. On kaže da je osnivanje WTO-a 1995. ojačalo vjerovanje za pravedniju trgovinu, ali da je to, gledajući unatrag, očito bila kratkotrajna iznimka. „Već krajem 1990-ih SAD je ponovno počeo slijediti vlastite interese, posebno kroz Međunarodni monetarni fond (MMF)", napominje Dieter.

„Trgovinska suradnja će i dalje postojati, ali u puno manjem opsegu. To ne mora nužno biti negativno", zaključuje Dieter. „Za manje zemlje globalnog juga dolaze teška vremena. Kao i svi trgovinski partneri SAD-a, morat će se pripremiti na sve moguće scenarije“, zaključuje bivši diplomat Michael Schaefer.

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.