16. studenog će se, po prvi put otkako se Vladimir Putin vratio u predsjednički ured, održati njemačko-ruske konzultacije na vladinoj razini. Njemačka kancelarka Angela Merkel će se s ruskim predsjednikom sastati u Moskvi. S Putinom će u ruskoj prijestolnici njemačka gošća sudjelovati i u radu jedne sjednica foruma "Peterburški dijalog" koji se bavi razvojem civilnog društva.

Njemačko-ruski susret na vrhu je nakon Putinovog (ponovnog) stupanja na predsjedničku dužnost nekoliko puta odgađan. Nakon zamjene funkcija u Kremlju, novi premijer i bivši predsjednik Dmitrij Medvedjev je umalo posjetio Njemačku kao prvo inozemno odredište na novoj dužnosti. Angela Merkel ga je 21. svibnja pozvala u Stralsund, na zasjedanje Baltičkog vijeća.

Sastanak predstavnika zemalja koje izlaze na Baltičko more je održan ipak bez Medvedjeva koji je u Njemačku poslao svog zamjenika. Merkel se s Putinom susrela nekoliko dana kasnije, 1. lipnja u Berlinu (naslovna fotografija).

Nejasni termini posjeta

Inače, dugo je bilo nejasno kada će Putin nakon povratka u Kremlj, doći u prvi službeni posjet Njemačkoj. Moskva je signalizirala da bi Putin mogao posjetiti najprije Bjelorusiju, Kazahstan pa tek nakon toga Njemačku. Ruski predsjednik je na kraju preko Minska otputovao u Berlin, ali se tamo zadržao samo nekoliko sati. Nije ni prenoćio, istog dana je otišao u Pariz.

U Rusiji se očekivao i termin posjeta njemačkog predsjednika Joachima Gaucka. No Gauck u Moskvu nije otputovao u lipnju 2012. na otvaranje Njemačko-ruske godine. Bivši pastor i borac za ljudska prava u DDR-u ne gaji mnogo simpatija prema bivšem KGB-ovom časniku Putinu. To iza zatvorenih vrata kažu njemački političari. Stručnjaci i novinari o tome otvoreno pričaju.

Mnogo strpljenja
 

Do razmirica između Berlina i Moskve došlo je neposredno nakon parlamentarnih izbora u Rusiji, početkom prosinca 2011. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je zatražio da se preispitaju izvještaji o navodnoj izbornoj manipulaciji u Rusiji. Njemačka vlada je izrazila i žaljenje zbog činjenice da standardi tijekom predsjedničkih izbora u Rusiji početkom ožujka 2012. ni izdaleka nisu odgovarali međunarodnim.

U obzir nije uzet ni apel koji je Angela Merkel uputila Putinu, da u zemlji provede političke i socijalne reforme. Dogodilo se upravo suprotno, nakon što se Putin vratio u Kremlj, usvojeni su zakoni koji još više ograničavaju pravo na okupljanja i demonstracije. Državne službe u međuvremenu imaju pravo da nevladine organizacije označe kao "strane agente", ukoliko dobivaju financijsku pomoć iz inozemstva.

U Njemačkoj su svi ovi zakoni bili na meti kritika ali je čašu ipak prelila presuda izrečena članicama ruskog punk-benda Pussy Riot u kolovozu 2012. Čak je i Angela Merkel presudu kritizirala kao "neumjereno oštru". Kako je navela, ta presuda "nije u skladu s europskim vrijednostima".

Podjela oko Sirije

Berlin i Moskva zastupaju potpuno različite stavove kada je riječ i o sirijskom pitanju. Rusija je "na pogrešnoj strani povijesti" ukoliko i dalje bude podržavala režim Bašara al Asada, rekao je njemački šef diplomacije Guido Westerwelle u proljeće ove godine. Njegov ruski kolega Sergej Lavrov je kasnije tijekom razgovora u Berlinu odgovorio da uz svo dužno poštovanje, njemački ministar vanjskih poslova nije taj koji piše povijest. Kasnije, prilikom susreta njemačke kancelarke i ruskog predsjednika 1. lipnja u Berlinu, Angela Merkel je navodno Putina zamolila da Asadu odobri azil.  "Naša strana je taj prijedlog shvatila kao šalu", naglasio je Lavrov.

Neposredno pred početak Njemačko-ruskih konzultacija na razini vlade i "Peterburškog dijaloga, u odnosima između Berlina i Moskve se nakupilo dosta nezadovoljstva. U svakom slučaju, tijekom susreta u Moskvi, tema za diskusiju će biti dovoljno.