Mohammed Kanjou al-Hassan u pritvoru je već gotovo tri tjedna. Snage sirijske prijelazne vlade pod vodstvom Ahmeda al-Sharaaa koncem prosinca su uhitile bivšeg čelnika vojnog pravosudnog sustava tijekom Assadovog režima. U okviru operacije kod lučkog grada Tartusa došlo je do žestokih sukoba sa snagama bivšeg režima, a ubijeno je 14 vojnika odanih novim vlastima.

Al-Hassan je najviši predstavnik Assadovog režima kojeg je prijelazna vlada do sada uspjela uhititi. Optužen je da je u velikoj mjeri odgovoran za sustav mučenja u ozloglašenom zatvoru Sednaya. Također se navodi da je potpisao tisuće smrtnih presuda i ucjenjivao rodbinu uhićenih Sirijaca s ciljem stjecanja osobne koristi.

Prema medijskim izvještajima, uhićeni su i drugi, niže rangirani predstavnici Assadovog režima. U Homsu su, na primjer, vladine snage uhitile oko 40 ljudi - uključujući Mohmmeda Noureddina Shalhouma, za kojeg se kaže da je bio odgovoran za sustav nadzora kamerama u zatvoru Sednaya. Neki od uhićenih navodno su sudjelovali i u masakru u Karam Al-Zeitounu 2012. godine. Taj kvart je najprije bio granatiran, a onda su u njega ušle vladine snage, mučile i ubile desetke ljudi.

Također u Homsu je početkom siječnja privedeno nekoliko stotina bivših službenika režima. Među njima su bili pripadnici milicija koji su se ranije borili za Assada i koji nisu bili spremni predati svoje oružje. Nova vlada već je prije nekoliko tjedana pozvala sve oružane snage da poduzmu taj korak i predaju naoružanje.

Početkom tjedna je započela nova potraga. Ona je prvenstveno fokusirana na hapšenje generala majora Hossama Luke. Vjeruje se da je ovaj bivši šef Opće obavještajne službe Assadovog režima još uvijek u Siriji. 

Zločini režima

U međuvremenu sve su precizniji podaci o zločinima Assadovog režima za koje saznaje šira javnost. Već u prosincu, nekoliko dana nakon pada diktature, organizacija za ljudska prava Syrian Network for Human Rights objavila je preliminarnu dokumentaciju o zločinima koje je počinila Assadova vlada u proteklih 14 godina. Prema tom izvještaju, režim je ubio 202.000 ljudi - uključujući 23.000 djece i 12.000 žena. Dodatnih 96.000 osoba je nestalo, uključujući 2.300 djece i 5.700 žena. 15.000 ljudi umrlo je od posljedica mučenja.

Prijelazna vlada sada želi istražiti ove i mnoge druge zločine. "Nećemo oklijevati privesti pravdi kriminalce, ubojice, sigurnosne dužnosnike i vojnike koji su bili umiješani u mučenje sirijskog naroda", objavila je vlada na arapskom na messenger-servisu Telegram. Vlada je navela da će biti progonjeni i ratni zločinci te će biti traženo njihovo izručenje ako su pobjegli u strane zemlje.

Zapravo, ne može se isključiti da su mnogi predstavnici režima odavno napustili Siriju, kaže Bente Scheller, voditeljica odjela za Bliski istok i Afriku u Zakladi Heinricha Bölla. "Svatko tko je to mogao učiniti, učinio je to do sada", dodaje ona.

Ogromni pravni izazovi

Međunarodna suradnja sada je još važnija, kaže Scheller za DW. "Sve zemlje u koje bi počinitelji mogli pobjeći sada imaju dužnost identificirati ih ako je moguće i pridonijeti njihovom procesuiranju. To bi se trebalo, ako je moguće, dogoditi u Siriji, pod uvjetom da je zemlja u poziciji da to doista učini", kaže ona.

Svatko tko je odgovoran za zločine povezane s kršenjem ljudskih prava u Siriji mora biti izveden pred lice pravde u okviru vladavine zakona i putem legitimnih pravnih vlasti, kaže Scheller. To je, smatra ona, dugoročno bitno. "Jer time nova vlast signalizira da sada postoji pravni sustav kojem se svaki građanin može obratiti. Time ne samo da se sprječava daljnji linč, već se jača povjerenje u državu općenito", kaže Scheller. 

Podrška iz Njemačke

Međutim, zadaci pred kojima se nalazi ta zemlja su ogromni. Sirija je ekonomski na koljenima, a funkcionalan pravni sustav košta. Iskustva iz povijesti drugih arapskih zemalja koje su nakon revolucionarne 2011. godine dobile nove vlade također nisu baš ohrabrujuća: ni u Egiptu, Iraku ni Jemenu zločini svrgnutih režima nisu cjelovito razjašnjeni, a odgovorni nisu izvedeni pred lice pravde.

Osim toga, pravni sistem u Siriji potpuno je kolabirao, kaže u razgovoru za DW Mouna Ghanem, čelnica nevladine organizacije Sirijski ženski forum za mir. Ako Ahmed al-Sharaa želi povesti zemlju u novu pravnu eru, mora identificirati slabe točke i zatražiti međunarodnu pomoć, dodaje ona.

Pomoć za sada dolazi barem iz Njemačke. Početkom prošlog tjedna Savezno ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da će Njemačka nastaviti podupirati Međunarodni nepristrani i neovisni mehanizam (IIIM) Ujedinjenih naroda. Agencija od 2016. godine prikuplja dokaze o zločinima počinjenima u Siriji, dokumentira ih i stavlja na raspolaganje za (kasnije) pravne postupke. Na temelju toga, njemačko je pravosuđe također bilo u mogućnosti procesuirati ozbiljna kršenja ljudskih prava od strane Assadovog režima u skladu s načelom univerzalne jurisdikcije. Kratkoročno, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova osigurat će milijun eura za daljnje jačanje rada IIIM-a.

Sirija također ima svoju vlastitu stručnost za pravno rješavanje zločina režima, kaže Bente Scheller. "Ima mnogo sirijskih odvjetnika koji se posljednjih godina bave upravo tim pitanjima", kaže naša sugovornica.