Zašto COVID-19 neke ljude teže pogađa nego druge? Neki ljudi virus gotovo i ne osjete, a drugi i po nekoliko tjedana provedu u kućnom krevetu, ili čak u bolnici. Na to pitanje vjerojatno postoji nekoliko odgovora. Christoph Wilhelm i Christian Bode sa Sveučilišta u Bonnu su uvjereni da su pronašli jedan od njih.

Christian Bode se bavi intenzivnom medicinom i već se na samom početku pandemije brinuo o teško oboljelim COVID-19 pacijentima na odjelu za intenzivnu njegu Sveučilišne klinike u Bonnu. Pritom nije uočio takozvanu „citokinsku oluju“, odnosno pretjeranu reakciju imunosnog sustava koja rezultira višestrukom upalom u tijelu ljudi. I shvatio da mora postojati neko drugo objašnjenje za teži tijek bolesti, koji često ima smrtonosan ishod.

Bode se zato udružio s imunologom Christophom Wilhelmom. Zajedno su proveli studiju u sklopu koje su htjeli usporediti promjene metabolizma pacijenata koji su oboljeli od COVID-a 19 s promjenama metabolizma onih osoba koje su oboljele od gripe.

Pritom su ova dva znanstvenika otkrila jednu razliku koja bi, čini se, mogla imati ogroman učinak na obrambenu snagu imunosnog sustava.

Ketonska tijela hrane T-stanice

Tko god je jednom bio ozbiljno bolestan, poznaje tu situaciju: apetit je nikakav. To samo po sebi nije problem, jer ljudski organizam ima plan i za takav scenarij. Ako ništa ne jedemo, ili jedemo vrlo malo, to znači da našem organizmu nedostaju ugljikohidrati kao najvažnije “gorivo”.  U tom slučaju u našem se organizmu mijenja metabolizam.

"Upalna reakcija uvijek troši jako puno energije, a ta energija odnekle mora doći“, objašnjava Christoph Wilhelm. Zato naše tijelo u situaciji u kojoj je doslovno „gladno“ nove energije, počinje spaljivati masnoću. Pritom nastaju takozvana ketonska tijela, ona su toliko puna energije da mogu nadomjestiti ugljikohidrate kojih – nema. Jedno od tih ketonskih tijela je beta-hidroksibutirat, skraćeno: BHB.

Znanstvenici su uočili da osobe koje boluju od gripe produciraju veće količine ketonskih tijela. Kod osoba oboljelih od COVID-a 19 nisu uočili značajniji porast razine ketonskih tijela u organizmu.

U daljnjem tijeku svog istraživanja njemački su stručnjaci osim toga zaključili da manjak ketonskih tijela očito ima izravne posljedice na „udarnu snagu“ imunosnog sustava – odnosno da tako odlučuju o tome koliko će tijek bolesti biti težak.

I ubitačne T-stanice, ali i T-stanice iz soja takozvanih pomagača, dvije bitne komponente imunosnog sustava, kod oboljelih od COVID-a 19 pokazivale su naznake umora – očito zbog manjka ketonskih tijela kao opskrbljivača energijom.

Wilhelm i Bode još uvijek ne znaju zbog čega se kod oboljelih od COVID-a 19 ne povećava razina ketonskih tijela, odnosno zbog čega dolazi do „blokade“ imunosnog sustava? Ali imaju nekoliko pretpostavki. Moguće je, na primjer, da to ima nekakve veze s prehranom pogođenih osoba.

A koliko je velik utjecaj prehrane na imunosni status, a time i na tijek bolesti, to vrlo dobro zna Hans Hauner s Tehničkog sveučilišta (TU) u Münchenu. On je tamo direktor katedre za prehranu.

"Prehrana igra veliku ulogu kod bolesti i infekcija", kaže Hauner. "Iz velikih studija provedenih metodom promatranja, prije svega iz Engleske, znamo da ljudi koji pate od pretilosti ili adipoziteta imaju lošije karte kod bolesti COVID-19. Kod njih je udio komplikacija ili stope smrtnosti znatno veći.“

Zdrav imunosni sustav

Minhenski medicinar s velikim zanimanjem prati rad svojih bonnskih kolega, pogotovo zbog toga što se na taj način govori o jednom kronično zapostavljenom dijelu medicinske znanosti – naime ono što (ne) „ubacujemo“ u nas, može imati itekako konkretne posljedice. Prehrana nije kriva samo za izbijanje nekih bolesti, ona može djelovati preventivno – ili čak utjecati na ozdravljenje.

A upravo to su u praksi na miševima isprobali Christoph Wilhelm i Christian Bode. Umorne, iscrpljene stanice imunosnog sustava se oporavljaju ako ih se “opskrbi” dovoljnom količinom ketonskih tijela. Na primjer ciljanom promjenom načina prehrane, koja je jako masna i siromašna ugljikohidratima. I koja je poznata pod imenom „keto-dijeta". Miševi koji su tako bili prihranjivani, znatno brže su se oporavili od infekcije SARS-CoV-2, a i stopa smrtnosti se znatno smanjila u odnosu na životinje koje se nisu tako hranile.

Sva tri stručnjaka ipak nikako ne preporučuju ljudima eksperimentiranje s ketogenom prehranom u vlastitoj režiji. Jer to nije potrebno: „Zdrava prehrana s naglaskom na biljnu hranu s malo mesa nudi najbolju zaštitu i kod zaraznih bolesti", kaže Hauner. I dodaje kako ni najbolja prehrana na koncu konca ne može u potpunosti zaštititi od infekcija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu