Srbin, Rumunj i Nijemac sjede zajedno u katoličkoj crkvi i slušaju za Uskrs kako se svećenik moli na mađarskom. To što počinje kao anegdota, zapravo je u Temišvaru normalno. Glavni grad Banata je ranije bio dio Habsburške monarhije, a danas je drugi po veličini grad u Rumunjskoj. U Temišvaru stotinama godina žive razni narodi i vjere jedni pored drugih i – jedni s drugima.

Neka sja svjetlo!

Temišvar je izabran još 2021. ali pandemija je odgodila cijeli projekt. To vrijeme je iskorišteno za dodatne pripreme, a sada se pred sami rok sve ubrzano dovršava. Gradonačelnik Dominic Fritz kaže: „Moto pokazuje da svako može doprinijeti, bez obzira kakvu pozadinu ima …svaki čovjek može sijati svojim svjetlom za cijelo društvo. Naš kulturni program će obuhvatiti što više ljudi, ne samo kao konzumente kulture, nego i kao one koji aktivno sudjeluju, to bi trebalo rezultirati novim doživljaj lokacija u gradu. Nasljeđe Temišvara će prožeti budućnost Europe”.

Dominic Fritz nije Podunavski Nijemac, etnička grupa koja već stoljećima živi u ovom dijelu Europe. On je Nijemac iz Schwarzwalda koji se u Temišvar doselio prije deset godina. Kaže da se zaljubio u grad. Prije dvije godine se kandidirao za gradonačelnika kao državljanin Njemačke i uvjerljivo pobijedio. On želi da njegov grad ima dugoročne koristi od projekta: „Nećemo samo ispucati jednogodišnji vatromet, nego želimo učiniti stvari koje su održive i imaju dugoročno pozitivno djelovanje na grad i život. Kada investiramo u kulturu, ulažemo time i u blagostanje lokalne zajednice”.

Uz kavu  gradonačelnik priča o tome da je Temišvar stotinama godina europski grad, bio je to mnogo prije osnivanja Europske unije. A tu je 1989. počela i pobuna protiv Ceausescovog režima. „Građani Temišvara znaju što je Europa i što znače njene vrijednosti. Oni također znaju da se za slobodu, pa i za europsku slobodu mora boriti”, kaže gradonačelnik.

Ovdje je Europa

Različitost se ogleda i u gradskoj arhitekturi. U centru su tri povezana trga, Trg opere ili Trg pobjede, Katedralni trg ili Trg ujedinjenja i Trg slobode. S balkona Opere je 1989. objavljeno oslobođenje od komunističke diktature. Impozantna zgrada jedina u Europi udomljuje kazališta na tri jezika – na rumunjskom, mađarskom i njemačkom. Blizu je i njemačka gimnazija koja nosi ime pjesnika rođenog u Banatu – Nikolausa Lenaua. Tu su gimnaziju pohađala i dva nobelovca: Herta Müller koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i Stefan Hell koji je pet godina kasnije isto priznanje dobio za kemiju. Na drugom kraju Opernog trga je rumunjska pravoslavna Saborna crkva. Katolička katedrala se nalazi na Trgu ujedinjenja. U njoj se održavaju mise na rumunjskom, mađarskom, njemačkom i latinskom. A na istom trgu je i Srpska saborna crkva sa zgradom Temišvarske eparhije. U centru su još i sinagoga kao i protestantsko-luteranska crkva. A na sve strane su ugodni restorani, kafići, knjižare i trgovine.

Gradske četvrti se bude

Vlad Tausance je odrastao u četvrti u kojoj se u 18. stoljeću nalazila prva banatska tiskara, okolo su građeni mlinovi i pivnice. Tu su živjeli uglavnom Rumunji i Srbi, ali je bilo i Mađara, Židova, Nijemaca i Roma. Vlad je na čelu ureda za odnose s javnošću Temišvara. Ponosno pokazuje obnovljene fasade zgrada iz različitih epoha. „U mom djetinjstvu je ovaj kraj bio poprilično mrtav. Sada se doseljava sve više ljudi koji žele pobjeći od gužve u centru i ovdje žele uživati u vintage trgovinama, novim kafićima i kulturnim zbivanjima".

S Vladom idemo na drugi kraj grada, u četvrt Josefin. Ovdje je tradicionalna tržnica koja privlači i stanovnike i turiste. U sklopu jednogodišnjeg projekta kulturne prijestolnice Europe u centru pažnje biće Lutkarsko kazalište i Studentski kulturni centar. Ranije je ovdje bila aktivna underground scena s nekim od najboljih rumunjskih rock grupa. Pred starim vodotornjem smo se dogovorili da nas sačeka Simona Giura koja je pokrenula inicijativu „Nasljeđe Temišvara”. Ona i njezina udruga se već godinama brinu o popisivanju, obnavljanju  i održavanju značajnih građevina. Vodotoranj je izgrađen 1910., a nije u upotrebi već pola stoljeća. Planirano je da postane kulturni centar. Međutim, zbog krize je cijena građevinskog materijala eksplodirala. Otvaranje kasni nekoliko tjedana. Simona kaže da u tom kraju grada nije bilo kulturne ponude, i da sadašnji projekt neće biti kraj obnove: „Za nas je 2023. samo početak“. 

Ima mjesta i za alternativnu kulturu

Službeno otvaranje projekta je planirano za veljaču. Mimo Obradov, autor i glazbeni kritičar iz srpske zajednice kaže da je to jedinstven događaj: „To je i priznanje temišvarskoj avangardi i kulturi undergrounda posljednjih godina i desetljeća”, kaže on. Objašnjava da globalizacija sa sobom donosi opasnost uniformiranja kulture: „Raznolikost Temišvara ima što ponuditi. Grad i cijela regija su primjeri kako bi EU trebala funkcionirati”.

Planirano je po 30 kulturnih zbivanja tjedno. Grad će ugostiti književne nobelovce poput Orhana Pamuka, Olge Tokarczuk, njemačkog filozofa Petera Sloterdijka, planiran je koncert orkestra Zapadnonjemačkog radija, s dirigentom Cristianom Macelaruom, koji je inače rođen u Temišvaru. Bit će organizirana i izložba međunarodno poznatog rumunjskog kipara Constantina Brankusija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu