Hrvatsko društvo još uvijek nije definiralo jasan odnos prema ostavštini Josipa Broza Tita - to je dijagnoza novinara Neue Zürcher Zeitunga (NZZ) Andreasa Ernsta. On je nedavno boravio i na Golom otoku i na Brijunima, dva otoka koja u "povijesti titoizma" igraju važnu ulogu. Na jednom je, piše NZZ, "diktator zatvarao svoje neprijatelje, a na drugome primao visoke goste."

U opširnijem članku za današnji NZZ analizira kakav je trag tih "četrdeset godina između Titovog uspona i njegovog kraja" ostavilo na današnju Hrvatsku i hrvatske građane.

Čak i više od toga, dodaje NZZ, "jugoslavensko nasljeđe unosi jaz u to (hrvatsko, nap. red.) društvo". Ernst napominje kako konzervativno-katolička desnica jugoslavensku ideju smatra prijetnjom - i da u njoj vidi "podmuklu masku iza koje se krije ideja velike Srbije".

Na drugoj pak strani, za ljevicu, kako piše NZZ, Titova borba ujedno znači i oslobađanje hrvatskog naroda od strane vladavine i fašizma. Švicarski list dodaje kako ljevica "fašističku Hrvatsku (1941.-1945.) smatra marionetom tadašnjih saveznica Njemačke i Italije".

Ernst u svom članku piše kako se zbog bavljenja "duhom Jugoslavije" u Hrvatskoj rasplamsava "kulturna borba" (Kulturkampf) oko sadržaja školskih knjiga, imena trgova, natpisa na pločama i kanonizacije kontroverznih kardinala.

NZZ nije zaboravio spomenuti ni Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (kolokvijalno nazvano "Vijeće za suočavanje s prošlošću"), koje je vlada Republike Hrvatske utemeljila u proljeće ove godine, i koje bi, piše švicarski dnevnik, "trebalo dati preporuke o odnosu prema povijesti Hrvatske između 1941. i kraja Jugoslavije". To Vijeće je, piše Ernst, samo sebe u "najkraćem mogućem roku blokiralo".

Za Goli otok će autor teksta u NZZ-u zaključiti: "Ovaj otok bi mogao biti memorijalni centar sjećanja na propalu Jugoslaviju. Ali u stvarnosti on nije niti dostojno mjesto sjećanja na kojem se zainteresirani mogu informirati o jednom tragičnom poglavlju prošlosti niti profesionalno napravljeni turistički tematski park, 'jugoslavenski Alcatraz'." Brijuni su ga se, pak, prilično dojmili: "Na ovom otoku se ne inscenira Titov kult niti se prešućuje njegova epoha." Ernst je, doduše, mišljenja da i ovo mjesto - kao i Goli otok i Kumrovec - pokazuje neodlučnost Hrvatske u odnosu prema svojoj povijesti, ali da Brijuni zrače "njezim neodoljivim šarmom". 

Hrvatske nade na Svjetskom prvenstvu

Isti list analizira i dva susreta Hrvatske s Grčkom, u kojima su "Vatreni" izborili pravo nastupa na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Rusiji 2018. "Uzvratni meč je bio utakmica koju se nije moglo gledati, Grci nisu mogli, a Hrvati nisu htjeli više nakon jasne pobjede u prvom dvoboju", piše NZZ.

List podsjeća na okolnosti angažmana Dalića od strane HNS-a u "paničnom stilu" uoči dvoboja s Ukrajinom. Bila je to "efikasna promjena trenera", zaključuje NZZ. "Sada je ova momčad protiv Grčke iskoristila svoju možda i zadnju šansu da na Svjetskom prvenstvu napravi veliki rezultat".

Švicarski list podsjeća u svom tekstu i na brojne skandale koji su utjecali na pogoršanje klime oko reprezentacije i ugleda hrvatskog nogometa općenito. Spominje se i suđenje Zdravku Mamiću, piše se o sumnjama o pronevjeri novca, o dubioznim transferima na kojima se, kako se sumnja, "obogatio i  klan Mamić". Kao primjer NZZ navodi transfer Luke Modrića u Tottenham.