1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tesla i Jadar – tamno lice zelenog kapitalizma

10. lipnja 2025

U Berlinu je održano predavanje o negativnoj strani zelene tranzicije. Glavne teme bile su tvornica Tesle pored Berlina i planovi za eksploataciju litija u Srbiji.

Napuštene kuće s natpisima upozorenja
Napuštene kuće u dolini rijeke JadarFoto: Darko Vojinovic/AP/dpa/picture alliance

Što je zajedničko mjestima Grünheide pored Berlina i dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji? Ova dva toponima su u međuvremenu postali simboli borbe protiv eksploatacije prirode i čovjeka a sve to u ime zelene mobiline transformacije. To se moglo čuti na tribini koja je održana u Berlinu pod nazivom "Tesla u Grünheide – eksploatacija litija u Srbiji i mitovi zelenog kapitalizma", čiji su sudionici bili složni u jednom: elektromobilnost je prevara.

Matthieu Hansen, aktivist čiji je film "Outsourcing: Import Resources, export pollution" o planovima iskapanja litija u Srbiji prikazan na tribini u Berlinu već dulje vrijeme ukazuje na uljepšanu sliku o elektromobilnosti koja vlada narativom zelene transformacije i borbe protiv klimatskih promjena. Hansen, Luksemburžanin s berlinskom adresom, dolazi iz pokreta koji se bori za jačanje prava biciklista, ukazuje na pogrešnu i uljepšanu sliku koja se, i to iz smjera ekoloških organizacija, širi kada se govori o električnim automobilima. "Oni možda ne trebaju naftu ali su im potrebne kritične sirovine poput litija. Trebamo imati na umu da jedna ovakva električna limuzina treba i po 7 kg litija. Jedan mobitel svega nekoliko grama", kaže Hansen.

Ljudi u Srbiji su ljuti na Njemačku i njemačku automobilsku industriju

On je u svom filmu "Outosourcing" prikazao i negativne posljedice rudarenja na drugom kraju Srbije, u rudnicima bakra u okolici Bora i razgovarao s mnogim lokalnim aktivistima i smatra da, usprkos trenutačnom primarnom zanimanju medija za studentske proteste, tema Jadar i litij nije zaboravljena te je itekeko prisutna.

"Prije nego što sam otišao u Srbiju sam imao samo jedan kontakt ali vrlo brzo sam došao do brojnih zanimljivih sugovornika. I ono što sam primijetio: ljudi su jako sretni kada netko posluša njihove probleme", kaže Hansen. On se tijekom boravka u Srbiji uvjerio u to da su ljudi vrlo ljuti na svoju vladu, na Njemačku, na njemačku automobilsku industriju i na kraju Europsku uniju. Posebice nakon prošlotjedne odluke Europske komisije da projekt eksploatacije litija u dolini rijeke Jadar stavi na listu strateški ključnih projekata kada su u pitanju kritične sirovine.

Hansen planira snimiti seriju filmova o sličnim lokacijama u Europi i tako je posjetio i Zinnwald u Saskoj gdje se također dugoročno planira eksploatacija litija. "Ljudi u Saskoj reagiraju slično premda taj projekt nije na listi kritičkih strateških projekta komisije. No i u Saskoj su ljudi ljutiti i ne žele da se tu kopa. Oni koji kažu da je to dobro zbog radnih mjesta su u manjini."

Heidemarie Schroeder i Matthieu Hansen raspravljaju s publikomFoto: Nenad Kreizer/DW

Projekt na uštrb lokalnog stanovništva

Još jedno mjesto na kojem zelena tranzicija pokazuje svoje tamno lice je i Grünheide pored Berlina gdje je 2020. najbogatiji čovjek na svijetu počeo graditi svoju prvu Gigafactory za proizvodnju "zelenih" električnih automobila marke Tesla. I od početka se susreo s otporom lokalnog stanovništva.

"Ja bih sa svojih 72 godine mogla reći: baš me briga. No ne bi mogla pogledati u ogledalo, Jednostavno ne mogu dopustiti da nas do te mjere smatraju glupima s onim što nam pokušavaju prodati. Tu se radi i o ljudskom dostojanstvu", kaže u razgovoru za DW Heidemarie Schroeder, autorica knjige "Jedna Gigatvornica u Grünheide". Radi se o preciznoj dokumentaciji višegodišnje borbe ove žiteljice mjesta Grünheide protiv kompanije Tesla, njezinog vlasnika Elona Muska i niza lokalnih i saveznih političara koji su omogućili gradnju Gigafactory za proizvodnju automobila marke Tesla i pritom kršili mnoge propise o zaštiti okoliša.

Cijena je to koju je politika bila spremna platiti za obećanih 40.000 radnih mjesta. No što je na kraju ostalo od tog obećanja: trenutačno u Gigafactory radi oko 10.000 radnika. "To nisu kvalitetna radna mjesta. Ljudi su pod pritiskom i često na bolovanju a zapošljavaju se ljudi slabijeg obrazovanja iz prekarnih slojeva stanovništva Berlina. Lokalno stanovništvo od toga nema ništa", kaže aktivistica Schroeder.

Sličnu situaciju za planirano otvaranje rudnika litija u dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji predviđa i Hansen. "Većina eksploatacijskih procesa na Jadru će biti automatizirana. Ono malo radnih mjesta za lokalne radnike bit će povezano s visokim zdravstvenim rizicima", kaže Hansen.

Elektromobilnost je prevara

"Iskorištavanje je nekad bilo daleko, u Africi, Latinskoj Americi. Ali taj duh je sad stigao i u Europu. Tu je u Srbiji i u Saskoj. Uništavanje šuma nadomak Berlina u vodozaštićenom području samo kako bi Musk tamo napravio tvornicu ili pripreme eksploatacije litija u Srbiji sa svim mogućim problemima za okoliš i vodu, svim tim događajima je poveznica elektromobilnost ili prevara zvana elektromobilnost", govori ova dugogodišnja aktivistica koja je tijekom života u Istočnoj Njemačkoj vlastima često bila trn u oku.

Nju ponajviše smeta da se sada, kada se pokazalo pravo lice zelene tranzicije, političari prave kao da su iznenađeni. "Tesla i Rio Tinto su ekstremni primjeri koji su svima poznati i zato sam ljuta na političare koji nam pokušavaju prodati nešto što nije istina. Gdje god se Rio Tinto pojavio je bilo uništenja okoliša a lista stvari koja se događala oko Gigafactory je toliko duga i poznata da nitko ne može reći da nije znao", kaže Schroeder.

Prosvjed ispred Gigafactory pored BerlinaFoto: Axel Schmidt/Getty Images

Povezanost aktivista

Sve bolju povezanost aktera koji djeluju protiv projekata zloupotrebe zelene tranzicije je u razgovoru za DW potvrdila i Svjetlana Nenadović iz platforme Zbor, koja je nedavno u Njemačkoj predstavila nekoliko glavnih projekata koje ovi aktivisti prate. "Nama su prišli aktivisti iz Njemačke i upitali nas kako mogu pomoći a i inače se kod raznih projekata udružujemo sa sličnim platformama iz cijele Europe. Ljudi traže načina da se organiziraju jer su postali svjesni da je borba koju vodimo jedna", zaključila je Nenadović.

"I Grünheide i Jadar su povezani, kao i druga mjesta u Europi koja se povezuju s tom zelenom tranzicijom. Najgore je od svega što nam se električni automobil prodaje kao rješenje za klimatske probleme. No to je samo pomicanje problema koje imamo. Zagađenje i emisije koje sada nastaju zbog motora s unutarnjih sagorijevanjem se samo pomiču negdje drugdje i nestaju možda iz središta gradova ali nastaju ponovno tamo gdje se ekspoloatiraju sirovine ili gdje nastaju Gigatvornice", zaključuje Hansen.

 

Nenad Kreizer Dopisnik iz Berlina za redakcije Deutsche Wellea na bosanskom, hrvatskom i srpskom.