1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KulturaNjemačka

TikTok, novi zvuk, ulični party – pomlađeni karneval u Kölnu

Silke Wünsch
16. veljače 2026

Pokladni ponedjeljak je u dijelovima Njemačke vrhunac proslave karnevala. Na ulicama karnevalske povorke gleda na stotine tisuća ljudi. No karneval u Kölnu danas zvuči drugačije - u međuvremenu je postao pop-kultura.

Masa djelomično kostimiranih ljudi stoji na ulici
"Mladi" karneval je razuzdani ulični partyFoto: Thomas Banneyer/dpa/picture alliance

Kelnski karneval je diljem svijeta na glasu kao oličenje njemačke razuzdanosti: ljudi u kostimima drže se pod ruku, njišu se u ritmu glazbe i pjevaju tradicionalne pjesme. Ta slika još uvijek vrijedi – ali odavno više ne priča cijelu priču. Jer karneval u Kölnu vidljivo se mijenja. I prije svega: zvukom.

Glazbena scena Kölna golema je i jedinstvena u Njemačkoj. U protekla dva desetljeća naglo se promijenila – a time i karnevalska glazba. Ono što je nekoć bilo snažno obilježeno ritmovima marša ili tročetvrtinskim taktovima, djelomično lascivnim tekstovima i pamtljivim melodijama, u međuvremenu se razvilo u pop-kulturni soundtrack grada.

Tradicionalni karnevalski bendovi još uvijek postoje, no i oni u velikoj mjeri slijede trend: karnevalska glazba postala je glasnija, brža, raznovrsnija – i znatno mlađa. Ona više ne prati samo službene karnevalske manifestacije i tradicionalna karnevalska društva, ne oblikuje samo ulični karneval, nego i društvene mreže te svakodnevicu mnogih mladih ljudi – i to izvan razdoblja karnevala. Kako bend Kasalla skandira u jednoj od svojih pjesama: „Karneval cijele godine, rock'n'roll i ufftata!"

Od 2015. godine ljeti se na Rajni održava veliki kelnski ljetni festival „Jeck im Sunnesching“ (Lud na suncu), na kojem tisuće, ponajprije mladih ljudi, razuzdano slave isto tako mlade bendove koji pjevaju na dijalektu.

Kelnski ljetni festival „Jeck im Sunnesching“ u međuvremenu je postao tradicijaFoto: Dionysos Events GmbH

Cilj: zvuk koji se razumije širom svijeta

Klasične karnevalske pjesme dugo su bile osmišljene tako da ljude zajednički potaknu na njihanje u ritmu. Danas mnoge nove pjesme više funkcioniraju poput klupskih pjesama ili pop-himni. Oslanjaju se na beatove, refrene za zajedničko pjevanje i energiju. Cilj više nije samo zajedništvo u dvorani ili za šankom, nego pokret na ulici – čista festivalska atmosfera – i zvuk koji se razumije diljem svijeta.

To posebno dolazi do izražaja na uličnom karnevalu, dakle ondje gdje slavi stotine tisuća ljudi. Često bez čvrstog programa, pozornica ili sjedećih mjesta. Ovdje glazba mora odmah „upaliti“. I upravo to i čini.

To se ne događa samo u Njemačkoj. I u drugim zemljama tradicionalne svečanosti mijenjaju svoje lice: u New Orleansu u SAD-u se, primjerice, Mardi Gras odavno odvojio od isključivo puhačkih orkestara. Uz brass bendove, parade danas oblikuju hip-hop i elektronički beatovi.

I Notting Hill Carnival u Londonu pokazuje kako glazba može promijeniti pučku svečanost. Ono što je nekoć bilo snažno folklorno obilježeno danas je prije svega određeno ozvučenjem, basom, reggaeom i dancehallom. Glazba ondje oblikuje atmosferu i ne drži se navodnih pravila. Upravo tim putem ide i kelnski karneval: tradicionalni elementi ostaju, ali se zvučno moderniziraju.

Bend Kasalla nastupa i izvan karnevalske sezoneFoto: Maximilian Koch/picture alliance

Nova scena: mlada, glasna, samouvjerena

Ovu promjenu pokreće mlada, eksperimentalna glazbena scena. No unatoč svoj modernosti, mnogi mladi kelnski bendovi zadržavaju važno obilježje identiteta: dijalekt svoga grada. Kölsch nije samo folklor, nego jezik svakodnevice.

Većina njih ne dolazi iz tradicionalnih karnevalskih društava, nego iz pop-, indie- ili elektro-scene. Njihove pjesme pričaju priče iz života, o ljubavi i boli, o osjećaju pripadnosti i zajedništvu. Mnoge prenose političke poruke, zalažu se za toleranciju i protiv desnice, a druge jednostavno poručuju: slaviti kao da sutra ne postoji.

Prvi viralni karnevalski hit

Hit „Karnevalsmaus" benda Druckluft proširio se putem TikToka i Instagrama. Pjesma je razigrana, ironična i jasno prilagođena društvenim mrežama.

Gotovo svatko u Kölnu i okolici poznaje jednostavnu koreografiju koja je postala viralna na internetu – a karnevalske trgovine jedva stižu ispuniti narudžbe: mišje uši brzo su rasprodane, jer je karnevalski trend 2026. godine neosporno „Karnevalsmaus" (Karnevalski miš). Pjesma pokazuje kako karnevalska glazba danas funkcionira: kratko, pamtljivo i otvoreno za nove navike slušanja. Iako je nastala klasično u prostoriji za probe, zahvaljujući svojoj digitalnoj prisutnosti u vrlo kratkom vremenu dosegla je milijune ljudi i izvan kelnske regije.

Ulični karneval u Kölnu - ogromni party na otvorenom, koji sudionici direktno prenose na društvenim mrežamaFoto: Ying Tang/NurPhoto/picture alliance

Generacija Z preuzima karneval

Ova nova glazba posebno snažno privlači generaciju Z. Mladi ljudi, rođeni 1990-ih i 2000-ih, koji su odrasli uz streaming, memove i globalnu pop-kulturu, ponovno otkrivaju karneval – kao izraz identiteta i zajedništva.

To mijenja i vanjsku sliku. Kostimi se manje orijentiraju na klasične likove, a više na pop-ikone, internetske fenomene ili političke poruke. Glazba, moda i stav međusobno se isprepliću.

To je slično međunarodnim trendovima: velike ulične proslave poput Pride parada ili urbanih karnevalskih formata danas funkcioniraju manje kroz tradiciju, a više kroz sudjelovanje.

Format „Loss mer singe", koji se održava u tjednima prije karnevala, je omiljen jer karnevalisti vole pjevatiFoto: Kay-Uwe Fischer

„Loss mer singe“: tradicija susreće sadašnjost

Da ova promjena ne djeluje protiv tradicije, pokazuje format „Loss mer singe" (Hajdemo pjevati). Nastao je 2001. godine i u tjednima prije karnevala danas organizira gotovo 70 večeri zajedničkog pjevanja. Ne samo u Kölnu i okolici, nego i u Berlinu, Hamburgu i Münchenu. Na tim događanjima, koja se većinom održavaju u gostionicama, nove karnevalske pjesme zajednički se slušaju, pjevaju i ocjenjuju.

Publika odlučuje što funkcionira, i to često prilično jednoglasno, kako je primijetio osnivač „Loss mer singe“ Georg Hinz: „Posvuda vidimo širok raspon starosne dobi, od srednjih dvadesetih do srednjih šezdesetih, pri čemu svi vole iste pjesme.“ On, kako je Hinz rekao u razgovoru za DW, nema dojam da ovaj novi glazbeni životni osjećaj nekoga isključuje; naprotiv, uključuje sve. „Danas je sasvim normalno da kelnska pop-balada, koju bi jednako dobro mogli pjevati međunarodni pop-zvijezde, povezuje sve generacije.“

Kelnski karneval pokazuje kako kulturne svečanosti opstaju ako se otvore za nove trendove. Njegova glazba reagira na društvene promjene, digitalnu kulturu i nove ciljne skupine. Po tome kelnski karneval nije puka tradicionalna manifestacija, nego živa gradska proslava. Njegova glazba danas priča o životu u gradu, o identitetu, humoru i stavu. Tako karneval ostaje ono što je uvijek bio: ogledalo društva.

Preskoči sljedeće područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči sljedeće područje Ostale teme