Gojko Bošnjak bio je 1973. godine žrtva pokušaja ubojstva u Njemačkoj. Počinitelj je 1974. u Karlsruheu osuđen na deset godina zatvora. No, naručitelji atentata nikada nisu bili pozvani na odgovornost.

Titova uloga u naručenim ubojstvima

Tako počinje priča u najnovijem izdanju njemačkog tjednika "Der Spiegel" u članku pod naslovom "Titove tajne ubojice". U njemu se obrađuje mračno razdoblje socijalističke Jugoslavije koja se očigledno nesmiljeno obračunavala s političkim neistomišljenicima. Povod za članak u stvari je zahtjev koji je Gojko Bošnjak preko svog odvjetnika prošli tjedan uputio njemačkom ministru unutarnjih poslova. Bošnjak od njega traži da Josipu Brozu Titu posthumno oduzme orden Izvanrednog saveznog križa koji mu je 1974. godine dodijelio tadašnji njemački predsjednik Gustav Heinemann.

Razlog za podnošenje tog zahtjeva je uvjerenje preživjelih i članova obitelji ubijenih hrvatskih iseljenika da iza svih tih napada stoji Tito osobno. Između 1970. i 1989. godine u Njemačkoj su ubijena 22 hrvatska iseljenika, no samo manji dio tih slučajeva je riješen. A ako su počinitelji i utvrđeni, naručitelji i motivi ubojstava nikada nisu razjašnjeni. Kako navodi njemački tjednik, Savezno državno odvjetništvo još uvijek vodi istrage u seriji ubojstava protiv 14 osumnjičenih osoba - protiv šestorice je raspisana i međunarodna tjeralica. Među njima su i dva bivša visoka časnika nekadašnje jugoslavenske tajne službe u Hrvatskoj, za koje Savezno državno odvjetništvo vjeruje da su organizirali atentate u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj.

Zašto je Zapad Titu "progledavao kroz prste"?

"Der Spiegel" raščlanjuje i razloge zašto je Zapad Titu i njegovoj Jugoslaviji očito redovito "progledavao kroz prste" i tolerirao zločinačke obračune s neistomišljenicima u inozemstvu. Tako autor članka podsjeća da je Tito u to vrijeme uživao veliki ugled kao bivši partizanski vođa koji se za vrijeme Drugog svjetskog rata borio protiv nacista i koji se nakon rata uspio oduprijeti utjecaju iz Moskve. Kao jedan od vođa pokreta nesvrstanih Tito je bio važna poveznica između Istoka i Zapada. "Der Spiegel" također citira iz presude koju je pokrajinski Vrhovni sud u Münchenu donio u srpnju 2008. godine, a kojom je završeno suđenje za ubojstvo Stjepana Đurekovića iz 1983. godine. U njoj su suci utvrdili da je Tito osobno odlučivao o naručenim ubojstvima disidenata. Taj sudski postupak bio je prvi rezultat istrage Saveznog državnog odvjetništva o atentatima na hrvatske iseljenike.

Na sljedećoj stranici: Njemačka traži Perkovića

Njemačka traži Perkovića

U presudi suda iz Münchena dokumentirana je i uloga Josipa Perkovića, protiv kojeg je raspisana međunarodna tjeralica. Sud je utvrdio da je Perković u Službi državne sigurnosti Socijalističke Republike Hrvatske od 1979. do 1986. vodio odjel zadužen za "neprijateljsku emigraciju" te da je upravo on sudjelovao u organizaciji Đurekovićevog ubojstva. "Der Spiegel" podsjeća da, unatoč zahtjevima iz Njemačke, Perković i dalje mirno živi u Zagrebu, nakon što je s dužnosti savjetnika u hrvatskom Ministarstvu obrane otišao u mirovinu.

"Nepoželjno razračunavanje s prošlošću"

Na kraju članka se ističe da Hrvatska, koja stremi članstvu u Europskoj uniji, nije izvršila uhidbeni nalog iz Njemačke te se citira izjava Bošnjakovog odvjetnika, koji je i napisao zahtjev za oduzimanje ordena Titu: "Hrvatska štiti osobe koje bavarska policija traži tjeralicom i time gazi vrijednosni i državno-pravni sustav EU-a." Odvjetnik je siguran da će, ako Njemačka Titu oduzme orden, "porasti pritisak na Hrvatsku da napokon počinitelje pozove na odgovornost".

"To mračno poglavlje njemačko-jugoslavenske povijesti mora biti obrađeno", kaže za "Der Spiegel" i Mijo Marić, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, koji podržava zahtjev za oduzimanjem ordena Titu i koji na svom popisu vodi 67 ubijenih hrvatskih disidenata, 23 pokušaja ubojstava i četiri otmice širom svijeta. Sam novinar u članku zaključuje: "Čini se da u Zagrebu nije poželjno stvarno suočavanje s prošlošću."

Autor: Andrea Jung-Grimm/Der Spiegel

Odg. urednik: Anto Janković