Saksonija je tradicionalno uporište njemačkih kršćanskih demokrata. Ta stranka je doživjela najuspješniju fazu 1990-ih pod vodstvom Kurta Biedenkopfa s apsolutnom većinama glasova. Također, CDU neprekidno postavlja predsjednika pokrajinske vlade još od 1990. Prije pet godina, morala je prihvatiti trostruko savezništvo s Zelenimai SPD-om. Sada je malo izgleda za opstanak ove "kenijska koalicija" nakon ovih izbora: prema ispitivanjima deset dana prije izbora u Saksoniji, CDU bi osvojio 31 posto i makar bi ostala najjača stranka, to bi bio još dublji pad nakon ionako najlošijeg rezultata 2019. s 32,1 posto.

Alternativa za Njemačku (AfD) je trenutno na 30 posto, još bolji nego na izborima 2019. gdje je osvojio do tada rekordnih 27,5 posto. U Saskoj je AfD prvi put ušao u neki pokrajinski parlament 2014.

Ljevica je na 4 posto što je drastičan pad obzirom na 2019. gdje je osvojila 10,4 posto i tu bi ta stranka prvi put u nekoj od bivših pokrajina DDR-a mogla ostati ispod izbornog praga. Jedini joj spas ostaju ipak vjerojatni neki direktni mandati sa kojima će ipak u pokrajinski parlament.

Nužan težak politički kompromis

Zeleni su dio vladajuće koalicije, a trenutno 6 posto upitanih najavljuje kako će glasovati za njih i 1. rujna. I oni bi tako izgubili mandate - 2019. su osvojili 8,6 posto i tako će ostati tek nešto iznad izbornog praga. Drugi koalicijski partner, njemački socijaldemokrati uživa podršku 7 posto upitanih, nešto lošije nego na izborima 2019. gdje je osvojio 7,7 posto. Novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht uživa 14 posto podrške upitanih i time bi mogao postati treća politička snaga u Saskoj.

Kad bi to ispitivanje bilo i rezultat pokrajinskih izbora, sadašnja vladajuća koalicija bi bila daleko od potrebne većine parlamenta u Dresdenu. Sve stranke odbijaju ući u koaliciju sa AfD, što se čini kako bi CDU – i usprkos golemih razlika u političkim stavovima, morao stupiti u koaliciju sa Savezom Sahra Wagenknecht. Predsjednik CDU je doduše odbio takvu koaliciju na saveznoj razini, ali je ne isključuje na razini pojedinih pokrajina.

Trijumf AfD u Tirinškoj?

Prošlo je deset godina otkako je Bodo Ramelow doveo Ljevicu u Tiringiji do povijesnog rezultata: više od 28 posto i postao prvi političar te stranke na čelu neke pokrajinske vlade. Prije pet godina Ljevica u Tiringiji uz Ramelowa je osvojila a čak 31 posto glasova - i po prvi put u nekoj njemačkoj pokrajini postala najveća politička sila.

Ove godine je Ljevica daleko od tih uspjeha: prema ispitivanju mnijenja, samo 13 posto upitanih podržava tu stranku. I njihovim koalicijski partnerima prijete ozbiljni gubici: SPD bi doduše i dalje bio zastupljen u pokrajinskom parlamentu u Erfurtu sa 7 posto (2019.: 8,2 posto), ali Zeleni bi mogli pasti duboko ispod izbornog praga i osvojiti samo 3 posto (2019.: 5,2 posto).

Samo svi zajedno protiv AfD

Po prvi put na nekim pokrajinskim izborima u Njemačkoj, najjača stranka bila bi AfD- iako je Služba za zaštitu ustavnog poretka Tirinške smatra ekstremno desničarskom već i zbog čelnika te stranke u toj pokrajini, Björna Höckea. Usprkos svemu tome, ispitivanja mnijenja procjenjuju kako će osvojiti 30 posto glasova(2019: 23,4 posto), a tek iza njega bi bio CDU, koji bi s 23 posto – što je doduše nešto bolje nego prije pet godina kad je osvojio 21,7 posto glasova. Slijedi ga Savez Sahra Wagenknecht koji bi trenutno mogao očekivati 17 posto, ali njemački Liberali koji je 2019. sa 5% još nekako uspio ući u parlament, ovaj put neće biti prisutan.

U svakom slučaju, u Tirinškoj bi nakon izbora još moglo dugo potrajati dok se ne formira koalicija: pogotovo tamo niti jedna stranka ne želi stupiti u koaliciju s Alternativom za Njemačku, ali i CDU će trebati barem još dva koalicijska partnera – od kojih bi tu svakako trebao biti i Savez Sahra Wagenknecht. Isto tako, sve stranke u Tirinškoj odbijaju čak i “prešutnu” podršku AfD-a, dakle manjinsku vladu gdje im Höcke uvijek može pomrsiti račune. Kako će to izgledati i na kojim političkim kompromisima – to ostaje da još vidimo nakon izbora sljedeće nedjelje.

dr/aš (ARD, agencije)