Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) je predsjednici Bundestaga Bärbel Bas prošle srijede podnio zahtjev za stavljanjem na dnevni red glasanja o povjerenju njegovoj vladi. Time je i formalno započeo proces koji vodi ka prijevremenim izborima u veljači. Ovaj tjedan bit će ključan, a dani koji slijede, donijet će značajne promjene u njemačkoj politici i službeno otvoriti predizbornu kampanju.

Što će se događati u idućim danima?

U ponedjeljak (16.12.) će Bundestag glasati o pitanju povjerenja vladi Olafa Scholza, koje je kancelar zatražio nakon raspada "semafor-koalicije". Očekivani poraz, odnosno izglasavanje nepovjerenja aktualnoj vladi, otvorit će put ka prijevremenim izborima. U utorak i službeno počinje predizborna kampanja. Čelnici SPD-a, Unije CDU/CSU i FDP-a planiraju usvojiti i objaviti svoje izborne programe. Nakon raspada vladajuće koalicije, stranke su se morale brzo odlučiti za ključne teme, dakle one teme uz pomoć kojih žele uvjeriti birače da im poklone povjerenje – odnosno daju svoje glasove.

U srijedu i četvrtak Scholz putuje u Bruxelles, gdje se održavaju konzultacije o Ukrajini i samit EU-a. Istovremeno, Bundestag apsolvira svoju radnu sedmicu i zasjeda do petka.

Posebna procedura

Pitanje povjerenja nije dio političke svakodnevice u Njemačkoj. U povijesti Savezne Republike Njemačke postavljeno je naime samo pet puta. Stoga je proces specifičan. Generalni raspored je sljedeći: u 13 sati počinje sjednica Bundestaga. Scholz će u govoru od oko 25 minuta obrazložiti zahtjeva za glasanjem o povjerenju vladi. Slijedi dvosatna rasprava, u kojoj će govoriti predstavnici svih klubova zastupnika i grupacija u parlamentu. Oko 15:30 sati bit će održano poimenično glasanje o pitanju povjerenja. Nakon što se Scholzu (kao što se očekuje) izglasa nepovjerenje, on će otići će u dvorac Bellevue kako bi od njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera zatražio raspuštanje Bundestaga i raspisivanje novih izbora.

Kako će klubovi glasati o povjerenju?

To će se definitivno znati tek nakon izglasavanja (ne)povjerenja. Da bi se otvorio put prijevremenim izborima, vlada mora izgubiti povjerenje. To znači da Scholz mora izgubiti apsolutnu većinu od 367 glasova u Bundestagu. SPD sa svojih 207 zastupnika planira glasati za kancelara, ali to neće biti dovoljno. Zeleni, sa svojih 117 zastupnika, najavili su da će se suzdržati. Liberalna stranka FDP, nakon raspada koalicije, neće glasati za kancelara, a isto vrijedi i za demokršćanske stranke CDU/CSU. Nagađalo se da bi AfD mogao glasati za Scholza kako bi izazvao političku nesigurnost, ali to je sada isključeno - jer se glasa poimenično.

Kako će izgledati izborni programi stranaka?

Iako konačni izborni programi još nisu usvojeni, postoje nacrti koji daju naslutiti na koje će se teme stranke fokusirati. U nacrtu programa konzervativne Unije CDU/CSU stoji, na primjer, ukidanje socijalne pomoći (Bürgergeld), vraćanja migranata s granice, porezna rasterećenja i radikalni zaokret u privrednoj politici. SPD se zalaže za poboljšanja situacije za mlade obitelji, stabilnu razinu mirovina i popuštanje "kočnice dugova”. Zeleni su se, pored klimatskih ciljeva i rasterećenja za poduzeća, fokusirali na tzv. klimatski dodatak. To je novčana pomoć koja se isplaćuje kako bi se ublažili rastući troškovi energije, hrane i života generalno. AfD želi napustiti EU, ukinuti euro i dozvoliti abortuse samo u izuzetnim slučajevima. Ljevica (Die Linke) zagovara socijalnu pravdu, zaštitu klime i mirovnu politiku.

Na svojim kongresima će stranke u idućim tjednima službeno usvajati izborne programe. SPD to planira učiniti 11. siječnja, dok će FDP vjerojatno kao posljednja politička stranka usvojiti svoj program 9. veljače. Unija planira zajednički izborni program, dok će CSU dodatno predstaviti "Bavarski plan" s posebnim prioritetima za tu saveznu zemlju.

O čemu će Bundestag još odlučivati?

Čak i kada se Olafu Scholzu (kako se očekuje) izglasa nepovjerenje i zatraži raspuštanje parlamenta, Bundestag će ostati potpuno funkcionalan. Ipak će se manje raditi nego u normalnim uvjetima.

Sljedeći tjedan planirano je naime izglasavanje Zakona o boljoj zaštiti Ustavnog suda od političkog utjecaja, a vodit će se i rasprava o misijama Bundeswehra u inozemstvu. Prije izbora trebao bi biti usvojen i Zakon o poreznim olakšicama. FDP namjerava zajedno s SPD-om i Zelenima izglasati Zakon o daljnjem poreznom rasterećenju na dohodak i zaradu za privatne osobe i poduzeća, usprkos raspadu vladajuće koalicije.

Od 27. do 31. siječnja održat će se vjerojatno posljednje kompletno zasjedanje Bundestaga prije izbora, dok su za 10. i 11. veljače planirana još dva dodatna dana zasjedanja.