1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMeksiko

Tko će biti prva meksička predsjednica?

Gabriel Gonzalez
2. lipnja 2024

U Meksiko se održavaju predsjednički izbori – i po prvi puta se dvije žene natječu za najvišu funkciju. Gorući problemi su migracija u SAD i kontinuirano nasilje u zemlji - očekivanja od kandidatkinja su velika.

Claudia Sheinbaum
Ima dobre izglede za pobjedu: Claudia SheinbaumFoto: Hector Vivas/Getty Images

Danas (2.6.) je u Meksiku, najmnogoljudnijoj zemlji španjolskog govornog područja, više od 97 milijuna birača pozvano da izabere – novu predsjednicu. Po prvi put u povijesti zemlje dvije žene natječu se za najvišu dužnost: Claudia Sheinbaum iz aktualne vladajuće stranke Morena i Xóchitl Gálvez iz oporbenog saveza .

Claudia Sheinbaum: Jasna favoritkinja

Claudia Sheinbaum, kandidatkinja lijeve populističke stranke Morena, vodila je u svim predizbornim anketama. Bivša gradonačelnica Mexico Cityja i unuka židovskih imigranata iz Litve iskusna je političarka. Njena stranka je značajno ojačala posljednjih godina i trenutno iz njenih redova dolazi oko dvije trećine svih guvernera u 32 meksičke savezne države.

Osim toga Sheinbaum ima i podršku aktualnog predsjednika Andrésa Lópeza Obradora. Unatoč velikoj popularnosti, on se više ne može kandidirati jer je ustavom mandat ograničen na šest godina.

Xóchitl Gálvez: Izazivačica

Xóchitl Gálvez, uspješna poduzetnica i senatorica iz savezne države Hidalgo, predstzavnica je opozicionog saveza Fuerza y ​​​​Corazón por México, koji okuplja konzervativnu stranku PAN, stranku desnog centra PRI i lijevu stranku PRD. Za razliku od Claudije Sheinbaum, nju se oživljava kao karizmatičnu i pristupačna – kao ženu iz naroda koja se donedavno vozila biciklom kroz Mexico City.

Kandidatkinja opozicije: krizmatčna "žena iz naroda" Xóchitl GalvezFoto: Fernando Llano/AP/picture alliance

Ankete pokazuju da Sheinbaum može računati na oko 55 posto glasova, dok njena konkurentkinja Xóchitl Gálvez može očekivati ​​oko 30 posto.

Popularni socijalni programi protiv siromaštva

Kandidat Sheinbaum obećaje kontinuitet i nastavak reformi započetih pod predsjednikom Lópezom Obradorom. Konstantno visoka popularnost predsjednika u odlasku - ankete pokazuju da više od 60 posto građana zemlje odobrava njegovu politiku – između ostalog je i posljedica vladinih socijalnih programa koje je pokrenuo. Međutim, dok su korisnici toh programa naravno zadovoljni, stručnjaci se ne slažu oko procjene njihove održivosti.

„Socijalni programi i povećanje minimalne plaće za 110 posto tijekom njegova mandata donijeli su primjetna poboljšanja za siromašno stanovništvo", kaže Gerold Schmidt, voditelj Zaklade Rosa Luxemburg (inače bliske njemačkoj Lijevoj stranci) u Meksiku, u intervjuu za DW. „Ova se populacija vjerojatno po prvi put osjetila primijećenom i cijenjenom. To je subjektivan faktor koji se ne smije podcijeniti."

No drugačije situaciju procjenjuje Hans Blomeier, voditelj Zaklade Konrad Adenauer (bliske njemačkim demokršćanima) u Meksiku: „Socijalne koristi vlade Lópeza Obradora ne temelje se na strukturnim promjenama, već na novčanim transferima siromašnim slojevima stanovništva financiranim iz duga." Usred predizborne kampanje, međutim, niti jedna strana nije htjela javno priznati da se ovakav oblik društvene redistribucije ne može održivo financirati, napominje Blomeier.

Nasilje i rat protiv droge

Središnja tema predizborne kampanje je rašireno nasilje u zemlji. Meksiko godinama ima vrlo visoku stopu kriminala, velikim dijelom i kao posljedica krvavog rata različitih bandi i kartela za kontrolu trgovine drogom.

Uviđaj na mjestu smrtonosnog atentata na Alfreda Cabrera, kandidata za funkciju gradonačelnika u Las Lomasu u saveznoj državi GuerreroFoto: Francisco Robles/AFP/Getty Images

Prema službenim podacima, prošle je godine u sukobima moćnih kartela ubijeno 1890 ljudi. Od početka kontroverzne vojne operacije protiv narko-kartela 2006. godine, više od450.000 ljudi je ubijeno u zemlji, a još 100.000 se vodi kao nestalo.

Tijekom aktualne predizborne kampanje različiti kandidati su više puta bili napadnuti, ovisno o izvoru, govori se o 25 do 37 ubijenih političara. Neki od njih su naprosto ustrijeljeni na ulici. Osim toga, samo proteklog je tjedna zabilježeno oko 80 napada bez smrtnog ishoda.

„Čak i ako se vlada Lópeza Obradora ne može smatrati odgovornom za situaciju - složeni razlozi za današnju situaciju sežu desetljećima unatrag i mogu se pronaći i drugdje - trivijalizacija i toleriranje problema organiziranog kriminala i kartela zaoštrili su problem", kaže Hans Blomeier.

Migracije i odnos sa SAD-om

Drugo goruće pitanje na izborima su migracije. Meksiko je i zemlja porijekla i tranzitna zemlja za mnoge koji žele emigrirati u SAD. Posljedice: humanitarna kriza na granici, napetosti sa SAD-om i unutarnji pritisci uzrokovani prihvatom i zbrinjavanjem migranata. Prošle godine više od 2,4 milijuna migranata prešlo je južnu američku granicu. Najviše ih je došlo iz Srednje Amerike i Venezuele.

Za Gerolda Schmidta, suočavanje s migracijama najvažniji je izazov za sljedećeg predsjednika: „Meksiko ima funkciju prihvatnog centra za migrante, a za SAD obavlja i ulogu policajca na svojoj južnoj granici s Gvatemalom."

Za sada se ne nazire kraj tom migracijskom kretanju – a situacija će se pogoršati ako SAD još više zatvori svoje granice pod mogućom obnovljenom Trumpovom administracijom.

Migranti na Rio Grande, granici Meksika sa Sjedinjenim Američkim DržavamaFoto: Justin Hamel/REUTERS

Manevarski prostor buduće predsjednice

Može li favoritkinja Sheinbaum, koji slovi za blijedu i ne baš karizmatičnu, pobijediti i izaći iz sjene svog političkog pokrovitelja Lópeza Obradora?

Gerold Schmidt vjeruje da ona to može, jer meksički predsjednici imaju veliku moć tijekom mandata. Međutim, ključna je buduća većina u Zastupničkom domu i Senatu. Kada bi ostvarila dvotrećinsku većinu – što je zasada malo vjerojatno – ona bi mogla progurati ustavne promjene bez konzervativne opozicije. „Inače će Sheinbaum morati pregovarati o mnogo stvari", kaže Schmidt.

Danas (2. lipnja) u Meksiku neće biti izabrana nova predsjednica - gotovo 100 milijuna ljudi također će ponovno birati zastupnike u Kongresu, vlade devet saveznih država i više od 20.000 političara na nižim razinama uprave. Radi se o najvećim izborima u povijesti Meksika.