Drastično poskupljenje dizela u Njemačkoj iznenadilo je i same stručnjake. Predstavnik njemačkog autokluba ADAC-a Andreas Hölzel kaže da je smanjivanje ili povećavanje razlike u cijeni između dizela i benzina uobičajeno, ali da je ovo izjednačenje jednostavno - neobjašnjivo. U svibnju 2007. dizel je na njemačkim crpkama bio za 23 centa jeftiniji od benzina, no i tada je već teoretski trebao biti još jeftiniji, budući da je udio poreza u cijeni dizela znatno manji nego u cijeni benzina.

Olimpijada kao uzrok poskupljenja?

Barbara Meyer-Bukow iz Saveza naftne industrije pak smatra da je neuobičajeno visoka cijena dizela posljedica poskupljenja na europskom tržištu nafte u Rotterdamu. Ona predviđa da će se ovaj trend nastaviti. Jedan od razloga su, prema njezinom mišljenju, i Olimpijske igre u Kini. "Kinezi u sklopu priprema za Olimpijadu ove godine moraju transportirati ogromne količine građevinskog materijala i velik broj radnika, pa uvoze znatno veće količine dizela nego inače. To utječe na poskupljenje", ocjenjuje Barbara Meyer-Bukow. Stručnjaci također navode da je sve veći i broj agregata na dizelsko gorivo u Africi, Južnoj Americi i Aziji.

Traže se benzinci

Osim toga, godinama je rastao i broj automobila na dizelski pogon, pa je zato i potražnja za tom vrstom goriva u stalnom porastu. To znači da je tu na djelu zakon ponude i potražnje, pa stručnjak iz Connerbanke Eugen Wienberg pretpostavlja da će dizel u Njemačkoj i nadalje biti skuplji od benzina. To drugim riječima znači da će time nestati i jedna od prednosti dizelaša, pa će se kupci ubuduće sve više odlučivati za benzince. Na to će i automobilska industrija morati pravovremeno reagirati, smatra Ferdinand Dudenhöffer sa Sveučilišta u Gelsenkirchenu koji predviđa da je potražnja za dizelašima već prešla zenit te da će se idućih godina benzinci sve bolje prodavati.

Sve manje prednosti dizelaša

Za njemačke vozače kupovina automobila s dizelskim motorom sve se manje isplati. Tako se, primjerice, još u svibnju 2007. godine Mercedes klase C isplatio kod 20.000 prijeđenih kilometara godišnje. Danas to isto vozilo treba punih osam godina da bi bilo isplativije od benzinske verzije. No, problem dizelskih motora u posljednje vrijeme nije samo poskupljenje goriva. Dok se kupac prije nekoliko godina za automobil s dizelskim agregatom odlučivao zbog njegove izdržljivosti i neosjetljivosti, sada se i kod te točke stvari mijenjaju. Nekada je vrijedilo pravilo da se kod dizelaša tek nakon 200.000 prijeđenih kilometara polako mora razmišljati o kupovini drugog automobila, a kod benzinaca još puno prije. Danas ni to pravilo više ne vrijedi, jer su benzinski Otto-motori u međuvremenu osposobljeni za daleko veće učinke.

Neki se i raduju

Osim toga, i izdržljivost dizelskih motora nije više ono što je nekad bila, kaže Dudenhöffer, a kao razlog navodi novu tehnologiju kojom se znatno povećava početno ubrzanje. Automobilska industrija istovremeno intenzivno radi i na poboljšanjima Otto-motora, pa su oni danas daleko učinkovitiji nego prije samo nekoliko godina. No, pored glasnog negodovanja vlasnika i proizvođača dizelaša, čuju se i pozitivne reakcije. Recimo, ekolozi pozdravljaju ovaj razvoj situacije i ističu da je to dobro za okoliš budući da kod sagorjevanja benzina još uvijek nastaje daleko manje štetnog ugljičnog dioksida nego kod sagorjevanja dizela.(ajg)