Kada je Fatima Atije stigla u svoj dom u libanonskom primorskom gradu Tiru prvog dana primirja između Izraela i Hezbollaha radnosno iščekivanje je ustupilo mjesto tuzi. "Moja kuća je oštećena, prozori su razbijeni, a vrata odvaljena", rekla je ona u razgovoru s reporterima DW-a. 

"Prva noć bila je jako teška", rekla je Atije i dodala da je objesila plahtu na okvir vrata svoje spavaće sobe radi osjećaja privatnosti. "Nisam se osjećala sigurno, a ipak je bilo tako dobro ponovno biti kod kuće, iako nije bilo struje ni vode."

Većina od oko 1,3 milijuna Libanonaca, koji su poput Atije pobjegli u strahu od izraelskih napada, odlučila se vratiti svojim domovima u svjetlu trenutnog prekida vatre.

Sporazum o prekidu vatre, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država i Francuske, predviđa 60-dnevnu pauzu u borbama između Izraela i Hezbollaha, u kojima je od listopada 2023. u Libanonu poginulo najmanje 3.823 osobe, a ozlijeđeno ih je još 15.859, priopćilo je libanonsko Ministarstvo zdravstva.

U napadima Hezbollaha ubijeno je 45 civila na sjeveru Izraela i na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael. Najmanje 73 izraelska vojnika ubijena su na sjeveru Izraela, na Golanskoj visoravni i u borbama na jugu Libanona, priopćile su izraelske vlasti.

Hezbollah je klasificiran kao teroristička organizacija od strane Sjedinjenih Država, Njemačke i nekoliko drugih zemalja, dok Europska unija klasificira naoružano krilo Hezbollaha kao terorističku skupinu. 

Loša ekonomija dodatno uzdrmana ratom 

Sada kada se događaju samo sporadični napadi mnogi u Libanonu se pitaju kome se obratiti za pomoć kako bi popravili ili ponovno izgradili svoje domove. Svjetska banka nedavno je procijenila da fizička šteta i ekonomski gubici u Libanonu iznose 8 milijardi eura.

Još i prije nego što je Hezbollah počeo napadati Izraelu znak podrške Hamasu u Gazi, još jednoj terorističkoj organizaciji koju podržava Iran, Libanon je politički i ekonomski bio u lošem stanju i na rubu gospodarskog kolapsa, a situacija se dodatno pogoršala zbog rata. Prema Human Rights Watchu (HRW) gotovo 80 posto stanovništva Libanona živi ispod granice siromaštva, nakon što je inflacija dosegnula 250 posto.

Privremena vlada je na vlasti od 2022. godine, a politički vakuum ostavio je mnoge vladine institucije u Bejrutu nesposobnima djelovati. Nejasno je hoće li se tu nešto promijeniti početkom iduće godine, nakon što je predsjednik libanonskog parlamenta Nabih Berri ovog tjedna najavio predsjedničke izbore za siječanj 2025.

Suradnja kao rješenje?

"Trenutna situacija predstavlja ogroman teret za financijski sektor koji je gotovo propao", rekla je Anna Fleischer, direktorica bejrutskog ureda njemačke Zaklade Heinrich Böll. "Vlada sama neće moći nositi ovaj teret", izjavila je za DW.

Lynn Zovighian, osnivačica javne kancelarije Zovighian sa sjedištem u Bejrutu, koja štiti zajednice koje se suočavaju sa zločinima, za DW je izjavila kako je stanovništvo zemlje "prepušteno na milost i nemilost političkim snagama i interesima". Po njezinu mišljenju, libanonsko civilno društvo dobilo je zadatak s "gotovo nemogućom misijom da obnovi zemlju u odsustvu države, da pretvori hitnu pomoć u strateško financiranje temeljeno na potrebama i da definira dugoročnu viziju".

Ona vjeruje kako aktivisti i lokalne organizacije moraju biti osnaženi i uključeni u buduće odluke o financiranju koje će utjecati na živote ljudi u godinama koje dolaze. "Ljudi trebaju mnogo toga što je dugotrajnije od njihovog životnog vijeka, kao što su domovi, ceste, sigurnost, medicinska infrastruktura i ekonomski uvjeti za pristojan život", rekla je Zovighian.

Stalna predstavnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Blerta Aliko izjavila je za DW da organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u Libanonu. "One su te koje mogu osigurati uklanjanje ruševina, čišćenje ulica, popravak infrastrukture i podržavati inicijative na lokalnoj razini", naglašava je Aliko.

"Znamo da vlada ili općine neće pružiti nikakvu pomoć u skoroj budućnosti", izjavio je Ali Safiedin, dvadesetogodišnji stanovnik Tira, za DW. "Zato smo moja sestra i ja odlučili pokrenuti i proširiti oglase za popravak prozora u oštećenim domovima", dodao je, naglašavajući da održavaju cijene dovoljno niskima kako bi ljudi mogli priuštiti popravke svojih kuća. Trenutno rade na prozorima za 40 domova i zapošljavaju nove radnike zbog velike potražnje.

Zamjenik gradonačelnika Tira, Salah Sebraui, ne krije zadovoljstvo zbog ove inicijative. "Potrebe stanovništva su ogromne, a gradska uprava ima vrlo ograničene resurse", izjavio je za DW. Trenutno je fokus na popravku vodovodne stanice i osiguravanju električne energije. "Oko 90 posto grada je u mraku," dodao je.

Međutim, prema njegovim riječima, zasad ne postoji detaljan plan za obnovu, niti je održan sastanak gradskog vijeća, dodao je Sebraui za DW.