Produžetak mandata glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu za još jednu godinu nema mnogo veze s njegovom prikladnošću ili vlastitim željama. Ovaj produžetak je bio najjednostavnije rješenje za 30 vlada zemalja članica NATO-a jer se, unatoč mjesecima potrage, nisu uspjele dogovoriti oko nasljednika na čelu saveza. Na sastanku NATO-a u Bruxellesu u lipnju njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je da bi, ako se ne pojavi takvo rješenje, bilo najbolje držati se oprobanog. Sam Jens Stoltenberg, koji se od 2014. kao šef NATO-a morao nositi s brojnim krizama, nedavno je izjavio: "Ne tražim produženje".

Zašto još godinu dana?

No do toga je sada došlo jer nema alternative. U utorak je 64-godišnji Stoltenberg na Twitteru napisao da se osjeća uvaženo.

Trezvenog Norvežanina vjerojatno su uvjerile riječi pohvale prije svega iz SAD-a, koji je hvalio njegovo vodstvo. Čestitke su odmah stigle i od ukrajinske vlade. Tijekom ruskog rata protiv Ukrajine Jens Stoltenberg se nije umorio od zalaganja za pomoć Kijevu, za opskrbu oružjem i vojnom opremom "toliko dugo koliko je nužno". Mnogi NATO saveznici ionako nisu smatrali da je dobra ideja promijeniti vodstvo NATO-a usred rata. I Stoltenberg bi trebao ostati koliko je nužno.

Bivši norveški premijer zapravo je imao druge planove. Htio je napustiti posao u Bruxellesu 2022. kako bi preuzeo unosno mjesto šefa središnje banke u svojoj zemlji. Dao se nagovoriti da mandat produži do ljeta 2023. jer ni tada članice NATO-a očito nisu mogle čarobnjačkim štapom iz šešira izvući kandidata za nasljednika.

Što je Stoltenberg postigao?

Jens Stoltenberg došao je u NATO 2014. Već tada su Rusija i Ukrajina označile njegov prvi mandat. Rusija je upravo nezakonito anektirala Krim i okupirala dijelove istočne Ukrajine s proruskim pobunjenicima. Tada je Stoltenberg još uvijek želio ostvariti "konstruktivne odnose s Rusijom". Gotovo deset godina kasnije to više nije slučaj. Obrana od ruske prijetnje na istočnom krilu NATO-a sada je glavni zadatak.

Diplomati u sjedištu NATO-a hvale Stoltenberga kao uspješnog posrednika i graditelja mostova u upravljanju unutarnjim sukobima u NATO-u. Preživio je dijagnozu iz Francuske da je NATO klinički mrtav, kao i želju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za ukidanjem. Godinama je trčao za vladama, koje nisu ispunjavale dogovoreno, uključujući i njemačku. Stoltenberg je pritiskao i upozoravao da vlade stvarno moraju održati svoja obećanja da će izdvajati dva posto bruto nacionalnog proizvoda za obranu.

Ruska invazija potom je sve promijenila. Ona je dala novi smisao NATO-u i enormno povećala moral kada je riječ o plaćanju, potvrdio je i sam Norvežanin. Bila je to prekretnica i za rad glavnog tajnika NATO-a, kojem je sada mandat produžen drugi put.

Postoji li treće produženje?

U listopadu 2024. bi trebao biti konačni kraj. Jens Stoltenberg ipak će sljedeće godine u Washingtonu organizirati summit u povodu 75. rođendana NATO-a. Europske članice NATO-a sada imaju još godinu dana za dogovor o nasljedniku. Kruže glasine da su među mogućim kandidatima estonska premijerka Kaja Kallas, danska premijerka Mette Frederiksen, nizozemski premijer Mark Rutte, a možda uskoro i španjolski premijer Pedro Sanchez, ako izgubi na prijevremenim izborima krajem srpnja. Europljani tradicionalno daju glavnog tajnika, dok vodeća NATO sila, SAD, imenuje vrhovnog vojnog zapovjednika.

U listopadu 2024., nakon deset godina, Jens Stoltenberg će završit drugi najduži mandat glavnog tajnika NATO-a. Nizozemac Joseph Luns, koji je vodio NATO kroz "Hladni rat" 13 godina od 1971. do 1984., ostaje rekorder.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu