Mnogim Nijemcima dobro je poznato upozorenje koje povremeno čuju na radiju: „Oprez, vozilo u suprotnom smjeru!" Inače, u nijednoj drugoj prometnoj situaciji ne strada toliko ljudi. No tko i zašto vozi po autocesti u pogrešnom smjeru?

Nedavno je Savez njemačkih osiguravajućih društava (GDV) objavio prvu veliku studiju na tu temu. Prema riječima Siegfried Brockmanna, šefa istraživačkog tima, više od 40 posto vozača koji voze u suprotnom smjeru stariji su od 75 godina. I to iako stariji ljudi puno rjeđe voze i prelaze najmanje kilometara na autocesti. Demencija i konfuzija su najveći problemi u toj starosnoj skupini.

Brockmann dodaje da većina vožnji u suprotnom smjeru završava bez ozbiljnih posljedica. No ako do nesreće dođe, one su obično vrlo teške. „Nesreća koju je prouzrožio netko tko vozi u suprotnom smjeru obično je vrlo ozbiljna", kaže Brockmann.

Najopasnija prometna situacija

Proteklih godina bilo je različitih prijedloga za bolju prevenciju: jasniji prometni znakovi, bolja signalizacija – ili čak postavljanje bodlji za zaustavljanje vozila na izlazima s autoceste koje se aktiviraju ako netko dođe iz pogrešnog smjera. Međutim, ti sustavi su skupi, a i ometaju rad policijskih i spasilačkih vozila.

Prema Brockmannu, vožnja u suprotnom smjeru je „najopasnija prometna situacija koja se može zamisliti". Šezdeset posto nesreća uzrokovanih vožnjom u suprotnom smjeru rezultira teškim ozljedama ili smrću.

U 224 istražene nesreće poginulo je 99 ljudi, 207 je teško, a 210 lakše ozlijeđeno. „To je nevjerojatna brojka u usporedbi s drugim nesrećama“, kaže Brockmann.

U više od 40 posto slučajeva vozač ne vozi slučajno u pogrešnom smjeru. Kod starijih ljudi to se obično događa zbog konfuzije, a kod mlađih zbog suicidalnih namjera ili jer bježe od policije.

Alkohol igra veliku ulogu

Prema Brockmannovim riječima, 18,3 posto vožnji u suprotnom smjeru događa se u alkoholiziranom stanju. Taj postotak pada što su vozači stariji. Ipak, alkohol igra veću ulogu u vožnji u pogrešnom smjeru nego u drugim prometnim nesrećama, u kojima samo oko šest posto sudionika ima alkohol u krvi.

Većina vožnji u suprotnom smjeru odvija se u lijevoj traci, tako da se tu događa i većina nesreća. Ako ste na autocesti i čujete upozorenje o vozaču koji vozi u suprotnom smjeru, trebate ostati u desnoj traci, smanjiti brzinu na najviše 80 kilometara na sat i nemojte pretjecati.

Zanimljivo je da se skoro polovica tih vožnji ne događa noću, pri smanjenoj vidljivosti, nego danju. Vikendi su opasniji, a najmanje vožnji u suprotnom smjeru sa nesrećama događa se srijedom, pokazuje njemačko istraživanje. Većina tih vožnji završava se nakon manje od dva kilometra.

Prevencija?

U svakom slučaju nužno je poboljšati sustave za upozoravanje, a Brockmann se zalaže za rješenje koje funkcionira putem aplikacije. Oko toga bi se, smatra on, trebali dogovoriti svi proizvođači vozila. Automatizacija bi također mogla autoceste učiniti sigurnijima, na primjer tako što će sustav prepoznati i zaustaviti vozilo koje se kreće u pogrešnom smjeru. „Tehnički, to ne bi trebalo biti teško", smatra Brockmann.

Europska komisija je u ožujku objavila prijedloge za reformu produženja roka važenja vozačkih dozvola. Prema njima, članicama EU-a će biti prepušteno da same odluče trebaju li se vozači stariji od 70 godina podvrgnuti posebnim testovima da bi im se produžila vozačka.

Brockmann smatra da su planovi EU-a irelevantni: „Na kraju će to značiti da ću imati 40 eura manje u džepu, ali ću i dalje moći zadržati svoju vozačku dozvolu bez provjere."

Mnogo važnije je, smatra on, uvesti obvezne kontrolne vožnje pri produženju vozačke dozvole. I predlaže 45-minutnu vožnju s instruktorom. Brockmann nije za oduzimanje vozačke dozvole starijim osobama, nego kaže da bi „oni trebali sami znati što mogu, a što više ne mogu". Poznate rute, vožnja danju po seoskim prometnicama – to za njih obično nije problem. Ali kaos u gradskom prometu svakako jest.

br (faz/dpa/br)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu