Njegov izbor smatra se kompromisom – i ujedno znakom jedinstva. 69-godišnji Robert Francis Prevost ujedinjuje američko podrijetlo, latinskoameričko iskustvo i iskustvo vođenja. Time je postao kandidat konsenzusa Kardinalskog zbora, koji je morao prevladati kulturne i crkveno-političke razlike.

Od matematičara do pape

Rođen 1955. u SAD-u u Chicagu, u obitelji francusko-španjolsko-talijanskih korijena, Prevost je najprije studirao matematiku, a 1977. pridružio se augustinskom redu. Godine 1982. zaređen je za svećenika u Rimu, gdje je kasnije i doktorirao kanonsko pravo.

Od sredine 1980-ih djelovao je kao misionar u Peruu, gdje je osnivao župe, vodio sjemenište i sudjelovao u izobrazbi biskupa. Godine 2015. papa Franjo ga je imenovao biskupom Chiclayoa, biskupije na sjeveru Perua. Tijekom političkih kriza u toj zemlji zalagao se za stabilnost.

Godine 2023. imenovan je za prefekta moćnog Dikasterija za biskupe – vatikanskog ureda koji imenuje biskupe diljem svijeta. Iste godine postao je kardinal. Unatoč toj ključnoj ulozi, Prevost je ostao povučen, izbjegavao je medije. U crkvenim krugovima slovi kao pragmatičan i umjeren, piše i list La Repubblica.

Američki papa bez nacionalne agende

Prevost predstavlja kontinuitet Franjinog pontifikata. Smatra se osobom koja sluša, posreduje i želi promjene – bez polarizacije. On dolazi iz SAD-a gdje je, prema podacima Vatikana za 2024., oko 60 % stanovnika bilo katoličke vjere. No Katolička crkva danas najdinamičnije raste u Africi i Aziji, a ne na Zapadu.

Prevosta je posebno oblikovalo njegovo dugogodišnje iskustvo u Latinskoj Americi. U Peruu, gdje oko dvije trećine od 34 milijuna stanovnika pripada Katoličkoj crkvi, Crkva je duboko ukorijenjena u društvo i kulturu, uz potporu ustava te države i bilateralnog sporazuma s Vatikanom.

Diplomat u sjeni prošlosti

U crkvenim krugovima novi papa se smatra pragmatičnim diplomatom. Kad je 2023. u Rimu „Sinodalni put“ izazvao kritike, Prevost je zajedno s državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom posredovao između biskupa iz Njemačke i Vatikana.

No, njegovu karijeru prati i teret: optužuje ga se da tijekom službe u Chicagu i kasnije u Chiclayou nije dosljedno reagirao na slučajeve seksualnog zlostavljanja. Prevost te optužbe odbacuje, a i biskupija ih je demantirala.

Franjina zelena ostavština

U mnogim pitanjima Prevost je pokazivao bliskost s preminulim papom Franjom – što mu konzervativniji dijelovi Crkve zamjeraju. Smatra se umjerenim reformatorom koji ne napušta temeljna crkvena učenja. Posebno se ističe njegova briga za okoliš: poput Franje, više je puta pozivao na odlučno djelovanje protiv klimatskih promjena.

Također je snažan zagovaratelj sinodalnosti: više je puta naglasio potrebu za većom transparentnošću i otvorenošću Crkve za glas vjernika. To uključuje i jačanje uloge laika te promjenu stila crkvenog vodstva – manje hijerarhije, više slušanja vjernika.

Istodobno odbacuje neke reforme, poput ređenja žena za crkvene službe. Na Sinodi 2023. upozorio je na „klerikalizaciju žena“. To, rekao je, nije rješenje, nego potencijalno novi izvor problema. Naglasio je da žene već imaju mnoge ključne uloge u Crkvi.

Papa u globalnom polju napetosti

Novi papa stoji između Sjevera i Juga, Rima i periferije. Prevostova biografija – od Chicaga preko Perua do vatikanskog vrha – čini ga posrednikom između kultura i generacija. Svijet sada s nestrpljenjem iščekuje kako će prvi Amerikanac na stolici svetog Petra voditi Katoličku crkvu.