1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRusija

Tko je pomagao Prigožinu i što je znao Surovikin?

Mikhail Bushuev
30. lipnja 2023

Dok Vladimir Putin naglašava da su sigurnosne snage odlučno reagirale na pobunu Wagnera, promatrači se pitaju kako su Wagnerovi borci uspjeli stići skoro do Moskve.

Putin odlikuje Surovikina 2017. godine
Putin odlikuje Surovikina 2017. godineFoto: Alexei Nikolsky/IMAGO

Vladimir Putin je više puta govorio o pobuni Jevgenija Prigožina i njegove grupe Wagner i svaki put bi zahvalio organima sigurnosti koji su, kako kaže, odlučno djelovali i spriječili građanski rat. Ako je to tako, kako su onda pripadnici Wagnera preuzeli kontrolu glavnog stožera rostovske vojne oblasti, kako su zauzeli vojnu zračnu luku Milerovo i kako su mogli u koloni voziti skoro do Moskve? Je li Prigožin imao pomagače u vojsci?

Tko je pomogao Prigožinu?

„Pitanje kolaboracije je svakako otvoreno. Wagnerovci su u svom konvoju imali teško naoružanje ruske vojske, koje im je ona stavila na raspolaganje. Oni su na području obuke, logistike, opskrbe i tehničkog održavanja bili ovisni o vojsci", kaže Gustav Gressel, stručnjak za vojna pitanja Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).

On smatra da nije vjerojatno da nitko u ruskoj vojsci nije znao za pobunu, jer su pripadnici Wagnera i poslije povlačenja s fronte raspolagali oružjem ruske vojske koje je i dalje bilo servisirano, dijelom u vojnim ustanovama. To oružje je upotrijebljeno za marš na Moskvu.

Jevgenij Prigožin za vrijeme pobune u Rostovu na DonuFoto: Press service of "Concord"/REUTERS

„Konvoj je prošao kroz Rostov i Voronjež, gradove s jakim vojnim garnizonima. Tamo se obučavaju i redovne vojne jedinice i trupe koje prije odlaska u Ukrajinu dobivaju finalnu obuku. Da se među njima nije našao nitko, tko bi se suprotstavio pripadnicima Wagnera, je vrlo čudno“, kaže taj stručnjak.

Što je znao Surovikin?

New York Times je privukao međunarodnu pozornost svojim člankom od 27. lipnja u kojem se tvrdi, pozivajući se na izvore iz američkih obavještajnih krugova, da je general Sergej Surovikin kao i neki drugi visoki ruski časnici, mogao znati što namjerava Prigožin. Surovikin je od listopada 2022. do siječanja 2023. bio zapovjednik ruskih trupa u Ukrajini. Potom je na njegovo mjesto došao general Valerij Gerasimov, a Surovikin je postao njegov zamjenik. Prema pisanju njujorškog lista, američki obavještajci pokušavaju doznati je li Surovikin možda sudjelovao u Prigožinovom planiranju pobune. Ipak, stručnjaci su sumnjičavi prema tim tvrdnjama. „Surovikin je trenutno zapovjednik zračnih snaga, a one su bile jedine koje su se suprotstavile Wagneru, napadajući ih iz zraka. To baš ne odgovara slici izdajnika", kaže Gustav Gressel. On dodaje da nije dovoljno za sumnju to što Surovikin nema visoko mišljenje o Gerasimovu, koji ga je potisnuo s čela „specijalne operacije“, kako Kremlj naziva rat u Ukrajini. Surovikin je često proturječio Putinu, prije svega kada se radi o povlačenju iz Hersona, koje je Putin odbijao.

Britanski stručnjak za Rusiju Mark Galeotti je na Twitteru, kao i mnogi drugi, ukazao na to da je Surovikin prvi javno apelirao na Prigožina da zaustavi pobunu. „Dao je jasnu izjavu u kojoj se, suprotno prvobitnim sumnjama, pokazao kao lojalan Kremlju", ukazao je Galeotti. On smatra da bi to moglo pomoći Surovikinu da se „opere“ i da ponovo postane kandidat za šefa „specijalne operacije“ ili čak za mjesto načelnika Glavnog stožera ruske vojske. „Naglašavam da je to samo nagađanje, ali sumnjičenje za suodgovornost za Prigožinovu ’izdaju’, da upotrijebim Putinov izraz, mogao bi biti vješt manevar da bi se spriječio povratak Surovikina“, smatra Galeotti. Jačanje njegove pozicije bilo bi „loša vijest za Ukrajinu“, smatra taj stručnjak.

Loša organizacija pobune ili pravovremeno sprječavanje?

Prema tome kako je pobuna protjecala, mnogo toga govori protiv teze da je netko iz vojnog vrha kao Surovikin sudjelovao u njoj. U to je uvjerena Tatiana Stanovaya s berlinskog Carnegie-centra za Rusiju i Euraziju. Ona smatra da je Prigožin htio prinuditi Putina da posveti pozornost Wagneru i da ga brani. Dodaje da nije bilo normalne pripreme i nije se znalo da je put do Moskve otvoren i da će voditi u sigurnu smrt. Stanovaya ne isključuje da je Surovikin znao za planove. „Ali, u pravom trenutku je stao na stranu države“, ocijenila je ova stručnjakinja na Telegramu.

Stanovaya, koja je pokrenula i svoju tvrtku za političku analizu „R.Politik", kaže da je odavno poznato da je rusko vojno vodstvo podijeljeno na dva tabora – u jednom su Šojgu i Gerasimov, a u drugom Surovikin. Pritom se, po njoj, ne radi o borbi za moć, već o poimanju načina borbe u Ukrajini i o odnosu prema privatnim vojskama. Surovikin je, za razliku od Šojgua i Gerasimova, makar imao poslovni odnos s Prigožinom, pa je čak važio i kao posrednik. Početkom svibnja je sudjelovao u otklanjanju nedostatka streljiva za postrojbe Wagnera. „Ta uloga je bez sumnje bila dogovorena s Putinom", kaže Stanovaya.

Wall Street Journal izvijestio je 28. lipnja, pozivajući se na zapadne obavještajne službe, da je Wagner najprije želio u glavnom stožeru u Rostovu zarobiti Šojgua i Gerasimova. Ali, za taj plan je, prema navodima američkih novinara, saznala ruska obavještajna služba FSB, pa su pripadnici Wagnera onda morali improvizirati. Jevgenij Prigožin je, prema pisanju američkog lista, planove o pobuni povjerio nizu visokih časnika, pa možda i Surovikinu. Međutim, nije jasno tko je te informacije proslijedio ruskim obavještajcima.

Valerij Gerasimov (lijevo) i Sergej ŠojguFoto: Sputnik/Aleksey Nikolskyi/Kremlin via REUTERS

„Čistke“ u ruskoj vojsci

Nejasno je kako će se Surovikinova bliskost s Wagnerom odraziti na njegovu sudbinu. Centar „Dosje", nekomercijalni projekt Mihaila Hodorkovskog, 28. lipnja je objavio da je Surovikin još od 2017. počasni član Wagnera. Čak se navodi i generalov članski broj: M-3744. Glasine da je Surovikin pod sumnjom pojačale su se zbog toga što se od pobune nije pojavio u javnosti.

Izvjestitelji bliski Kremlju govore o nepovjerenju koje se širi vojskom. Telegram kanal „Rybar" piše o tome: „Danima se inspektori i predstavnici federalne službe nadzora bave i vodstvom vojnih kontrolnih organa kao i zapovjednicima postrojbi." Prema različitim izvorima „čistke“ ne pogađaju samo vojno vodstvo, već i niže časnike i vojnike.

„Vjerujem da je Prigožin imao simpatizere u vojsci. Ipak, bilo bi točnije da ih označimo kao nezadovoljnike Šojguom i Putinom. Ali, može li se od simpatizera napraviti urotnika i to iskoristiti za čistke“, pita se politologinja Tatiana Stanovaya. Ona procjenjuje da prije svega ministar obrane Šojgu želi iskoristiti priliku za „čistke“ kako bi učvrstio svoju poziciju. „Imam jak predosjećaj da bi Šojgu mogao biti glavni profiter u ovoj priči. Putin je, nakon što se oslobodio Prigožina, dobio jaku imunost protiv privatnih vojski. Sada se može pozabaviti vlastitom vojskom", kaže Stanovaya.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu