U Njemačkoj, zemlji koja se proslavila svojim izumima, u ovom trenutku čak oko 100.000 inženjerskih radnih mjesta nije popunjeno. Poduzeća očajnički traže stručnjake, na tržištu rada vodi se pravi rat za mladim talentima:

„To mogu 100% potvrditi. I to najviše osjećamo u inženjerskoj i IT-branši. Ne radi se dakle o medijskoj propagandi, već o njemačkoj realnosti“, kaže Goran Barić (naslovna fotografija).

Zbog manjka inženjera njemačka je privreda u prošloj godini izgubila oko osam milijardi eura prihoda. On ugrožava konjunkturni rast i zbog toga je njemačka vlada nedavno na pritisak privrede olakšala dolazak mladih stručnjaka izvana:

„Najvažnija je kvalifikacija, a što se tiče znanja jezika engleski je često dovoljan, prednost je naravno ako se zna i njemački.“

Znanje njemačkog je prednost – ali ne uvjet

Barićeva tvrtka Michael Page trenutno ima pune ruke posla. Po nalogu njemačkih poslodavaca, njegovi suradnici traže odgovarajuću radnu snagu. Inženjeri su danas u Njemačkoj toliko traženi da praktično mogu birati gdje žele raditi.

Najomiljenije su tvrtke čija se sjedišta nalaze u metropolama s visokim stupnjem kvalitete života. Srednje velike firme iz provincije inženjere privlače atraktivnim radnim zadacima, a misli se i na njihove obitelji:

„Poslodavci tako plaćaju mjesto u vrtiću za djecu, ulaže se u dodatno obrazovanje i stručnjaka, a i njihovih supruga, pomaže se u pronalasku kuće, organiziraju se klubovi za bračne drugove, a sve s ciljem da se u novoj sredini brzo organizira život.“

Na njemačkom tržištu rada nedostaje i elektrotehničara, strojara, arhitekata i matematičara. Najgore je ipak stanje kod inženjera: „Ranije smo za neko radno mjesto firmama mogli predstaviti po pet-šest kandidata, a danas smo sretni kad im možemo predstaviti samo jednog!“

Zemlja u kojoj teku med i mlijeko?

Manjak radne snage u Njemačkoj ne mogu pokriti pridošlice iz drugih zemalja Europske unije. Naš sugovornik se zato nada da će Njemačka uskoro u potpunosti otvoriti tržište rada i za specijaliste iz ostatka svijeta.

Ipak upozorava da ne treba gajiti iluzije o Njemačkoj kao zemlji u kojoj teku med i mlijeko, gdje se zarađuju basnoslovne svote i vozi službeni auto:

„(smije se…) To bi bilo lijepo. Takve mi je priče pričao i moj otac koji je kao gastarbajter iz BiH stigao u Njemačku početkom 60-ih godina. To naravno ni tada nije bila istina, baš kao što ni sada nije. Mnogi se ljudi iznenade da se u Njemačkoj radi cijeli dan i da privatni život pati. Ne želim nikoga obeshrabrivati, ali u Njemačkoj se mora biti iznimno talentiran i kvalificiran da bi se uopće dobilo šansu da se zaradi ono što ste upravo spomenuli!“

Goran Barić je rođen u Njemačkoj, ali potječe s područja bivše Jugoslavije (više informacija o Bariću možete pročitati u posebnom članku klikom na plavo označeni tekst) i u razgovoru za Deutsche Welle svim stručnjacima iz regije koji su zainteresirani za odlazak u Njemačku savjetuje:

„Učite njemački, obrazujte se, gledajte filmove na njemačkom i nadam se da se uskoro vidimo u Njemačkoj!“

50.000 eura brutto godišnje

Barić napominje da visokokvalificirani stručnjaci sa sveučilišnom diplomom u ruci i s dvije-tri godine radnog iskustva u Njemačkoj, ovisno o kvalifikaciji i branši, mogu računati s godišnjom plaćom od oko 50.000 eura bruto i s najmanje 24 dana godišnjeg odmora.

To je, zaključuje naš sugovornik, super-paket s kojim se u Njemačkoj može jako dobro živjeti.