Prošli tjedan je britanski list "The Guardian" objavio članak o optužbama na račun Yossija Cohena, bivšeg šefa izraelske tajne službe. Cohen je, kako je bilo objavljeno, vršio pritisak na nekadašnju glavnu tužiteljicu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Fatou Bensoudu kako bi ju natjerao da obustavi istragu.

Naime, 2015. godine je Fatou Bensouda pokrenula predistražne radnje o situaciji na palestinskim područjima. U ožujku 2021. glavna tužiteljica ICC-a „otvorila“ je i formalni istražni postupak. Njezin nasljednik Karim Khan je samo nekoliko mjeseci kasnije, u lipnju 2021., preuzeo njezinu dužnost.

Prije dva tjedna istražni je postupak rezultirao Khanovim nalogom za izdavanjem naloga za uhićenjem pojedinih visokorangiranih izraelskih političara i Hamasovih lidera. Radi se o uhidbenim nalozima za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog ministra obrane Yoava Gallanta, te trojice vođa militantno-islamističke skupine Hamas – organizacije koju Izrael, Njemačka, SAD te neke druge, prije svih zapadne države, deklariraju kao terorističku.

Khan je obje strane u konfliktu okrivio da su tijekom sukoba u Pojasu Gaze počinile zločine protiv čovječnosti, odnosno ratne zločine. Izrael, SAD i više članica EU-a oštro su kritizirali tu odluku ICC-a.

Kakva je uloga Mossada?

Sudeći po navodima "The Guardiana", prigovori na račun izraelske tajne službe Mossad sežu još u godine koje su prethodile službenom pokretanju istrage u 2021. Navodne prijetnje su bile usmjerene, kako stoji u izvještajima britanskog lista, osobno protiv Bensoude i njezine obitelji.

"Guardian" dalje piše da je jedan glasnogovornik izraelskog premijera odbacio sve prigovore koje je objavio taj list, te da je tvrdnje ovog medija nazvao "pogrešnima i neutemeljenima".

"Radi se o vrlo ozbiljnim optužbama", kaže za DW Tomas Hamilton, stručnjak za međunarodno kazneno pravo u londonskom odvjetničkom uredu Guernica 37 Chambers. Ako se ispostavi da su prigovori istiniti, ICC ih ne može ignorirati, dodaje on.

ICC kao meta obavještajnih aktivnosti

To ne bi bio prvi put da obavještajci djeluju protiv ICC-a. Već i ranije se znalo događati da tajne službe „ciljaju“ na Haški sud. Na upit DW-a iz Ureda glavnog tužitelja nam je potvrđeno da je on svjestan mnogobrojnih "proaktivnih obavještajnih aktivnosti nekolicine nacionalnih tijela koja su neprijateljski nastrojeni prema ICC-u", te da on poduzima "kontinuirane protumjere". Dalje se dodaje kako ICC, koji ima sjedište u Den Haagu, surađuje s nizozemskim vlastima s ciljem intenziviranja sigurnosnih mjera.

U rujnu 2023. se, primjerice, na ICC-u dogodio jedan "ozbiljan kibernetički incident". Taj "pokušaj špijunaže" je ICC u priopćenju za medije, objavljenom pet tjedana kasnije, deklarirao kao "ozbiljan pokušaj" potkopavanja mandata Suda. Tko je bio odgovoran za taj napad? To se ne može potvrditi, priopćio je tada ICC – a nizozemske vlasti su bile pokrenule i istragu o tom incidentu.

U lipnju 2022. nizozemska tajna služba je priopćila da je raskrinkala jednog ruskog vojnog agenta, koji je, kako se tvrdilo, pokušao dobiti pristup ICC-u, I to kao praktikant. Tužitelj ICC-a je samo nekoliko mjeseci prije toga, u ožujku 2022., pokrenuo istražni postupak zbog sumnje u ratne zločine na tlu Ukrajine počinjene od 2013. do danas. Godinu dana kasnije ICC je izdao uhidbeni nalog protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, zbog sumnje u otmicu djece iz Ukrajine. Tada su izdani i uhidbeni nalozi za još tri ruska državljanina.

Pokušaj utjecaja na rad ICC-a

Početkom svibnja 2024. u medijima su se sve glasnije mogle čuti i glasine o tome da bi uskoro mogli biti izdani i uhidbeni nalozi protiv vodećih izraelskih političara. Nakon toga je Ured glavnog tužitelja Karima Khana objavio priopćenje kojim se zahtijevalo da se pod hitno prestane sa "svim pokušajima ometanja, zastrašivanja i neprimjerenog utjecaja" na zaposlenike ICC-a. Kada je Khan dva tjedna kasnije dostavio svoj zahtjev za izdavanjem uhidbenih naloga, on je ponovio taj apel. U svojoj izjavi on je jasno naglasio kako njegovo ured neće "oklijevati" da djeluje u skladu s člankom 70. Rimskog statuta – u slučaju da se nastavi "s takvim ponašanjem".

Članak 70. zabranjuje "ometanje ili zastrašivanje nekog službenika ICC-a ili utjecanje na istu osobu uz pomoć određenih povlastica, i to s ciljem da se tu osobu prisili ili potakne na to da ne izvršava svoje obveze ili da ih ne izvršava korektno“, odnosno osvetničke akcije protivi službenika ili njihovo podmićivanje.

Već i ranije je bilo kršenja članka 70., naglašava Tomas Hamilton. Pritom se doduše radilo uglavnom o pokušaju utjecaja na svjedoke. Prigovori koje je iznio "The Guardian" daju pak naslutiti da se tu radi o "dugoročnoj obavještajnoj operaciji, orkestriranoj od strane državnih organa". Ako se potvrdi da su prigovori istiniti, onda bi to bilo puno veće kršenje članka 70. od svih dosadašnjih. Pravni stručnjak Hamilton zato kaže kako je po njegovom mišljenju "vrlo izvjesno" da će ICC, zbog težine objavljenih optužbi, razmotriti opciju otvaranja postupka.

Sankcije protiv glavnog tužitelja?

U Washingtonu su republikanski senatori zaprijetili sankcijama protiv službenika ICC-a, nakon što je glavni tužitelj zatražio izdavanje uhidbenih naloga protiv Netanyahua i Gallanta. Kratko nakon toga je američki šef diplomacije Antony Blinken u govoru pred Senatom rekao kako je spreman (po)raditi na primjerenoj reakciji. A kako bi ta reakcija točno trebala izgledati, to on nije objasnio.

Protiv bivše glavne tužiteljice Fatou Bensoude je bivša američka vlada u rujnu 2020., tijekom mandata ranijeg predsjednika Donalda Trumpa, uvela sankcije zato što je ona pokrenula istragu zbog mogućih ratnih zločina u Afganistanu. Te sankcije su ukinute u 2021. – tri mjeseca nakon što je Joseph Biden od Trumpa preuzeo predsjedničku dužnost.