Značajan dio njemačkog stanovništva živi u premalom stanu, prije svega obitelji s djecom, stanovnici velikih gradova i stranci. No istodobno još veći je udio onih koji žive u prevelikim stanovima.

Stambena kriza u Njemačkoj i dalje je središnja tema. Ona se tijekom 2025. dodatno pogoršala, pokazuju najnoviji podaci Saveznog zavoda za statistiku. Prema tim podacima, 11,7 posto ljudi živi u premalim stanovima. Time je stopa porasla u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosila 10,2 posto.

„Potraga za odgovarajućim i pristupačnim stambenim prostorom za mnoge postaje sve teža", zaključuju statističari. „To se posebno odnosi na one kojima je potreban veći prostor."

Prema definiciji EU-SILC, EU ureda za statističko praćenje prihoda i životnih uvjeta,  stan se smatra prenapučenim ako nedostaje najmanje jedna od sljedećih prostorija: zajednička prostorija, jedna prostorija po paru u kućanstvu, jedna prostorija za svaku osobu stariju od 18 godina, jedna prostorija za dvoje djece mlađe od 12 godina, jedna prostorija za dvoje djece istog spola u dobi od 12 do 17 godina, jedna prostorija po djetetu u dobi od 12 do 17 godina ako su različitog spola, kao i dodatna prostorija u jednočlanom kućanstvu.

Tko je posebno pogođen

Najviše su pogođene obitelji s djecom, stanovnici velikih gradova i stranci, navodi njemački Savezni zavod za statistiku.

Konkretno, posebno su pogođene odrasle osobe stranog državljanstva starije od 18 godina. Njihov udio iznosi 30,8 posto, što je gotovo pet puta više nego među njemačkim državljanima (6,7 posto).

Ni za obitelji s djecom situacija nije jednostavna. Čak 17,6 posto ove populacijske skupine živjelo je 2025. u premalim stanovima. Među kućanstvima s djecom najviše su pogođeni parovi s najmanje troje djece (32,1 posto), kao i samohrani roditelji i njihova djeca (29,6 posto). Odrasli bez djece, s 7,2 posto, ispod su prosjeka od 11,7 posto.

Nije iznenađenje da je stambeni prostor posebno ograničen u gradovima. U većim gradovima udio ljudi koji žive u prenapučenim stanovima iznosi 16,9 posto, što je znatno više nego u prigradskim i manjim gradovima (9,6 posto), i tri puta više nego u ruralnim područjima (5,5 posto).

Nije samo njemački problem

Stambena popunjenost tema je i na razini Europske unije. Prosječna stopa prenapučenosti u EU iznosi 16,8 posto i viša je nego u Njemačkoj (11,7 posto).

Najviše ljudi koji žive u prenapučenim stanovima bilježi se u Rumunjskoj (40,4 posto) i Latviji (38,9 posto), dok je najmanje takvih slučajeva na Cipru (2,2 posto) i u Nizozemskoj (4,1 posto). U Hrvatskoj, prema ovim podacima, 31,7 posto stanovnika živi na premalo stambenog prostora.

Kada je regija zapadnog Balkana u pitanju, najkritičnija je situacija u Crnoj Gori gdje 61,6 posto ljudi živi u premalim stanovima. U Srbiji je taj postotak (46,6) manji ali se također smatra nepovoljnim.

Međutim, kad je Njemačka u pitanju, problem nije samo u nedostatku, već i u višku stambenog prostora, što dodatno opterećuje tržište.

Statističari to nazivaju nedovoljnom popunjenošću stanova. Riječ je o stanovima koji imaju više soba nego što je kućanstvu potrebno prema kriterijima EU-a. Ti kriteriji ne temelje se na kvadraturi, već na broju raspoloživih prostorija u odnosu na veličinu kućanstva.

Na selu najviše viška prostora

U ruralnim područjima Njemačke, prema podacima Eurostata za 2024. godinu, gotovo polovica stanovništva živjela je u nedovoljno popunjenim stanovima. Procjenjuje se da u Njemačkoj između 35 i 45 posto stanovništva živi u prevelikim stanovima.

Pri tom, „veliki" stan ne mora nužno značiti luksuz, već često ima opravdane i individualne razloge. Na primjer, prema podacima statističara, manji stan često košta više od postojećeg najma. Preseljenje je skupo, a gube se i društveni kontakti, što posebno pogađa starije osobe.

Zbog toga ne postoji jednostavno rješenje. Pomoglo bi, međutim, kada bi se više gradilo. Jednostavna preraspodjela stambenog prostora, prema mišljenju stručnjaka, nije dovoljna i politički je osjetljiva.