Najstariji po stažu ministar unutarnjih poslova još jednom je pozvao svoje kolege da reagiraju po savjesti. „Potrebne su nam kvote za izbjeglice iz Afganistana koje u Europsku uniju dolaze legalnim putem“, rekao je Jean Asselborn. „Države EU-a moraju konačno pokazati da smo spremni pomoći ljudima.“

Luksemburžanin kritizira stav Austrije: „To je jezivo. Očajno. Takve populističke rečenice samo izazivaju strah“. Problem bi se morao riješiti. Ne možemo ljude iz Afganistana lansirati na Mjesec“.

No, Asselbornov apel vjerojatno će proći nezapaženo. Zemlje EU-a su podijeljene i djeluju na temelju unutarnjo-političkih interesa. Sada bi specijalni samit trebao riješiti blokadu. U ovom trenutku pojedine zemlje EU-a zastupaju sljedeće pozicije:

Austrija

Trenutno najoštriji tonovi i odbijanje prihvata afganistanskih izbjeglice dolaze iz usta ministra unutarnjih poslova Austrije, Karla Nehammera. Sada je najveći prioritet „razgovor sa zemljama u susjedstvu Afganistana, kako bi se osigurala pomoć u regiji“, kaže on.

U tom smislu, EU po Nehammeru mora još više učiniti kako bi zaštitila svoje vanjske granice, ali, kako dodaje austrijski ministar, ne postoji razlog zbog kojeg bi neki Afganistanac sada trebao doći u Austriju. On zagovara i uspostavljanje centara za deportaciju u zemljama u afganistanskom susjedstvu.

Grčka

Ni Grčka ne želi primiti izbjeglice iz Afganistana. Ministar za migracije Notis Mitaraki rekao je da Grčka neće ponovo biti „vrata za nekontrolirani val izbjeglica koji dolaze u Europu“. U toj zemlji već je smješteno 40.000 Afganistanaca, od kojih je polovici priznat izbjeglički status, a ostali su službeno tražitelji azila. Osim toga, grčka vlada Tursku klasificira kao sigurnu zemlju za afganistanske izbjeglice.

U ovom trenutku se radi o tome da se iz humanitarnih razloga prihvate ljudi i njihove obitelji, konkretno oni ljudi koji su pomagali grčkim trupama tijekom misije NATO-a u Afganistanu. Riječ je o samo nekoliko stotina ljudi. Pritom je situacija u Afganistanu još nejasna i ne zna se hoće li se Grčka doista suočiti s još jednim izbjegličkim valom.

Francuska

Francuska vlada pokušava ublažiti izjavu predsjednika Emmanuela Macrona od ponedjeljka, koja je naišla na mnoge interne kritike. U televizijskom govoru izjasnio se protiv „nereguliranih kretanja izbjeglica" iz Afganistana.

Vladin glasnogovornik u srijedu je izjavio da Francuska svake godine prihvaća tisuće Afganistanaca koji bježe od progona i rata, te dodao da će se to nastaviti. Francuska je ovih dana iz Kabula izvukla i oko 180 Afganistanaca iz humanitarnih razloga.

Morala bi se dogovoriti međunarodna inicijativa da se tražiteljima azila iz Afganistana ponudi novi dom, kaže vladin glasnogovornik. Pri tom je on ostavio otvorenim koliko bi izbjeglica Francuska eventualno prihvatila. To je škakljiva tema za Macrona, obzirom da se na proljeće održavaju izbori. Desničarske stranke, a posebno Nacionalno okupljanje (ranije: Nacionalni front) Marine Le Pen već godinama potiču strahove od migranata.

Italija

Talijanski premijer Mario Draghi još uvijek nije zauzeo stav u vezi s afganistanskim izbjeglicama. Ali je izjavio da bi prioritet Europljana sada trebao biti prihvat Afganistanaca koji su surađivali sa Zapadom ili su se zalagali za prava žena, kao i njihovih obitelji. Italija se žali da je i ovog ljeta ponovo suočena s povećanim brojem dolaska migranata, prije svega iz afričkih zemalja, koji stižu preko Sredozemlja.

Španjolska

Vlada u Madridu već je pristala privremeno prihvatiti Afganistance koji iz humanitarnih razloga moraju bježati iz zemlje, a koji su radili za europske i druge zapadne organizacije. No, za to još nema konkretnih ponuda.

Nizozemska

U Nizozemskoj se trenutno diskutira samo o prihvatu izbjeglih osoba koje su radile u okviru misije NATO-a ili za humanitarne organizacije. Tu je pak riječ o svega nekoliko stotina osoba. Prvi nizozemski avion kojim je bila planirana evakuacija, zbog kaosa na aerodromu u Kabulu vratio se u tu zemlju - prazan.

Skandinavija

Danska je posljednjih mjeseci toliko pooštrila svoju izbjegličku politiku, da čak i ljudima iz Sirije kojima je priznat izbjeglički status prijeti deportacija u Damask. To znači da je prihvat izbjeglica iz Afganistana vjerojatno isključen.

Slično je i u Švedskoj, gdje je koalicijska vlada na klimavim nogama, a svoju liberalnu politiku žrtvovala je zbog pritiska desničarskih stranaka.

Njemačka

Situacija u Njemačkoj je nejasna. Tijekom vikenda se u Berlinu baratalo brojkom od oko 10.000 Afganistanaca, nekadašnjih suradnika Bundeswehra, aktivista civilnog društva ili nevladinih organizacija, koji bi iz humanitarnih razloga trebali biti prihvaćeni u Njemačkoj. Kancelarka Angela Merkel zahtijeva u tom smislu koordiniranu akciju Europske unije.

Izbjeglicama iz Afganistana bi, preko UNHCR-a, najprije trebalo pružiti pomoć u susjednim zemljama, tvrdi se iz Berlina. Tek nakon toga, u drugom koraku, moglo bi se razmisliti i o tome bi li posebno pogođene osobe na kontroliran način trebalo prebaciti u Europu. Kandidat za kancelara iz redova Unije CDU/CSU, Armin Laschet, s tim u vezi je izjavio da se ne smiju „ponoviti greške iz 2015".

Osim toga, pojedine njemačke savezne zemlje već su izrazile spremnost prihvate nekoliko tisuća izbjeglica iz Afganistana, na primjer Sjeverna Rajna i Vestfalija ili Brandenburg. Još u lipnju su stranke vladajuće koalicije odbile zahtjev Zelenih za evakuacijom ugroženih skupina iz Afganistana. U međuvremenu su mnogima od tih ljudi talibani blokirali izlazak iz zemlje.

Susjedne zemlje

U EU se konstantno prstom upire na zemlje u susjedstvu Afganistana. Prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice, posljednjih godina u tim zemljama smješteno je 90 posto izbjeglica iz Afganistana. Oko dva milijuna njih živi u Pakistanu, gdje je tamošnja vlada u međuvremenu izgradila ogradu na granici prema Afganistanu i ne želi više primati izbjeglice.

Slično vrijedi i za Iran. U toj zemlji, prema neslužbenim podacima, već desetljećima živi skoro tri milijuna Afganistanaca. Vlada sada želi na iransko-afganistanskoj granici uspostaviti tampon-zone, gdje bi izbjeglice mogle boraviti, ali samo privremeno. Etnička grupa Hazara, koju talibani posebno progone, već godinama traži utočište u Iranu. Ali, teška ekonomska situacija u zemlji isključuje u međuvremenu mogućnost daljnjeg prihvata Afganistanaca, tvrdi se u Teheranu.

S obzirom na to da je u međuvremenu najveći broj ruta blokiran, gotovo da nije moguća neka nova, masovnija migracija u smjeru Europe. Sada i Turska gradi zid na granici prema Iranu, kako bi blokirala prolaz Afganistancima. Oko milijun i pol ljudi iz te zemlje već se nalazi u Turskoj, mnogi bivaju odbijeni. Postoji mogućnost da će vlada u Ankari i afganistanske izbjeglice uključiti u svoje pregovore s Europskom unijom, s kojom već nekoliko godina ima postignut „deal” oko izbjeglica i migranata, na primjer iz Sirije.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android