1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tmuran Dan rada

1. svibnja 2022

Njemački zaposlenici su vjerovali kako će ovaj praznik biti i prilika za odmor – i za značajne povišice već i zbog inflacije. Ali sve u svemu, poduzeća prije razmišljaju o zatvaranju pogona.

1.Mai Tag der Arbeit I Niedriglohnsektor
Foto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance

Nakon pandemije je njemačkom gospodarstvu dobro krenulo tako da su i poslodavci dali naslutiti kako se može razgovarati i o ozbiljnijim povišicama. Još od 2000. se, kako tvrdi Reinhard Bispinck iz sindikatu bliskoj Zakladi Boeckler, o povišicama dogovaralo tek u okviru stope inflacije ESB, dakle najviše 2%. Zato je uvjeren kako definitivno ima prostora i za više blagostanja za zaposlene.

Ali preko noći, okolnosti su se promijenile: inflacija u Njemačkoj već dostigla 7,4%, ali najveći teret pada na zaposlene čiji je novčanik jednako debeo kao i prije poskupljenja. No kod poslodavaca se sad umjesto optimizma, širi strah hoće li biti još gore. Tradicionalno, u Njemačkoj u pregovorima o tarifama „probija led“ ogranak sindikata metaloprerađivačke i elektroindustrije koji pregovore počinje već u lipnju, a u pravilu i dobrim dijelom te povišice preuzimaju i ostali sektori.

Sve je postalo skuplje - tu se svi slažu. Zašto bi onda sav teret trebali snositi zaposleni?Foto: Sven Hoppe/dpa/picture alliance

„Niti misliti na povišicu!"

No Stefan Wolf, predsjednik radne skupine poslodavaca metalske industrije upozorava: tvrtke stenju od golemog povećanja troškova za energente, a problemi u opskrbi, umjesto da polako nestaju nakon korone i makar se u Kini još uvijek redaju lock downi, već zbog rata u Ukrajini su postali još mnogo gori i ozbiljniji. Što bi bilo da bude potpuno obustavljen uvoz plina i nafte iz Rusije, to se poslodavci ne usuđuju niti misliti. U svakom slučaju već i ovako bi svaka ozbiljnija povišica nužno dovela do stečaja čitavog niza manjih i srednje velikih tvrtki – i samim time do zatvaranja pogona i nestanka radnih mjesta.

Neki ekonomisti, baš kao i predsjednik udruge poslodavaca Rainer Dulger zato upozoravaju sindikate neka budu suzdržani u zahtjevima jer bi veće plaće nužno značile i veće troškove, pa tako i veće cijene proizvedenog – dakle, bile bi samo ulje na vatru inflacije. No tu treba sažeti glavno pitanje: svi se slažu kako je inflacija tu i kako je sve skuplje. Treba li onda sav teret tog poskupljenja biti svaljen na leđa zaposlenih? Zapravo su i sve povišice dogovorene prošle, 2021. već „progutane“ inflacijom, drugim riječima njemački zaposlenima danas ostaje čak još manje u džepu nego prije godinu dana.

Metaloprerađivačka industrija je u pravilu prva na redu u pregovorima o tarifama. Ali koliko god da su poslodavci nakratko mislili kako će moći biti velikodušni, tako se sad i tamo širi tmurno raspoloženje i neizvjesnost.Foto: Rupert Oberhäuser/picture alliance

Zašto sve na leđa zaposlenih?

Zato predsjednik krovne udruge sindikata DGB Reiner Hoffmann tu ostaje čvrst: uoči ove prvosvibanjske proslave on traži „nadoknadu inflacije, učešće zaposlenih na dobiti produktivnosti i pravednu raspodjelu“. To su glavni ciljevi sindikata, izjavio je za Rheinische Post.

Kako bi mogla izgledati ta „pravedna raspodjela“, već se čulo od ogranka sindikata IG Metall za sjeverozapad i istok Njemačke: povišica od 8,2%. Iz industrije se već čulo da tako nešto ne dolazi u obzir: već zbog poskupljenja sirovina i energenata bi to značilo nelikvidnost tvrtki. Hoće li ovo biti „vruće ljeto“ štrajkova u Njemačkoj? Jer i inflacija ne izgleda da će postati manja.

Ipak je i poslodavcima jasno kako ne može baš čitavo poskupljenje života svaliti na zaposlene – to se pokazalo na preliminarnim pregovorima u kemijskoj industriji koncem travnja. Poslodavci i zaposleni su se tamo brzo – nakon samo dvije runde pregovora – složili kako će zaposleni u tom sektoru dobiti 1.400 eura „prijelazne“ pomoći, ali kako će o plaćama doista razgovarati tek u listopadu. A do onda će se valjda i biti malo više optimizma, što nam donosi sutra.

aš(dpa)