Prošle godine se 48.130 osoba javilo na neki od Goethe Instituta u inozemstvu kako bi položilo tečaj osnovnog poznavanja njemačkog – takozvani „Njemački 1" – što je pretpostavka da se i njima dozvoli boravak u Njemačkoj. No na upit zastupnika stranke Ljevice njemačkoj vladi, trećina onih koji izlaze na taj ispit pada.

Službeni Berlin tvrdi kako je sve više kandidata za taj test, ali kako je udio onih koji ga ne polože uvijek negdje oko trećine. U 2016. godini je 37.840 supružnika polagalo taj ispit, 2017. ih je bilo preko 42.000. Naravno, ova obaveza ne postoji za građane Europske unije, a izuzete su i još neke zemlje poput SAD i Izraela. Osim toga, ne moraju ga polagati niti visoko obrazovani, samostalni poduzetnici, ali niti supružnici osoba koje su u Njemačkoj dobili azil.

Neopravdano zlostavljanje članova obitelji

Po iskustvima Goethe Instituta, najviše muka sa njemačkim imaju građani Iraka koji se žele pridružiti obitelji u Njemačkoj – ne prođe ih niti polovica. Najbolje se snalaze Rusi, među njima jedva svaki peti ne položi ispit, a čak i kod Tajlanđana i Tajlanđanka pada tek svaki četvrti. Turci su sa skoro 8.500 kandidata među najbrojnijim ispitanicima, ali oni su nešto ispod prosjeka: kvota prolaska je 62%.

Zastupnik stranke Ljevice Gökay Akbulut je kritizirao ove zahtjeve koje se postavljaju za bračnog partnera i nazvao ih je „potpuno nerealističnima". On smatra kako ovaj test jedino vodi tome da „obitelji još uvijek godinama moraju živjeti odvojeno". Osim toga, on misli da bi sve te osobe mnogo lakše mogle naučiti jezik kad su već u Njemačkoj.

Nije baš velika muka...

Povjerenica za integracije njemačke vlade Annette Widmann-Mauz (CDU) pak smatra kako je nužno da i te osobe poznaju doista tek osnove njemačkog jezika i prije nego što dođu u Njemačku. Na ovoj adresi možete vidjeti i materijale tečaja (Materijali uz tečaj Njemački 1 Goethe Instituta ) – i ta količina poznavanja jezika doista tek može poslužiti za osnovno snalaženje u svakodnevnici. To znači u trgovini, da će razumjeti osnovne informacije u prometu i uredima, baš kao i da će moći ispunjavati osnovne podatke u formularima. Uče se osobito tipično njemačko izgovaranje brojeva „naopako" (devet i dvadeset za 29) i najosnovnije riječi.

Test je zapravo uveden 2007. iz dva razloga: prvi je bio spriječiti prisilne i dogovorene brakove gdje su se onda supružnici dovodili iz inozemstva čak i bez volje partnera, a drugi je bio činjenica kako mnogi supružnici, pogotovo ako nisu bili zaposleni, čak i nakon više desetljeća života u Njemačkoj ne znaju niti osnove njemačkog jezika. A kada je riječ i kod onih koji padnu na ispitu, to nije najgore što im se može dogoditi: mogu se praktično neograničeno puta ponovno polagati taj ispit.

(dpa, afd, kna)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android