Prvi program tiče se Grčke – naime za potrebe spašavanja i pomoć ovoj zemlji članice eurozone i neke zemlje članice EU-a, su u travnju 2010. godine osnovale „Fond za kredite pomoći Grčkoj". Prema ovom programu Grčka bi do 2013. godine trebala primiti kredit u sveukupnoj vrijednosti od 80 milijardi eura. Osim toga i Međunarodni monetarni fond također je pristao Grčkoj pomoći s još dodatnih 30 milijardi eura. Sa ovih, ukupno 110 milijardi eura pomoći, Grčka bi tijekom 2012. godine trebala biti u stanju sama dizati kredite uz prihvatljive kamate.

No, financijski stručnjaci trenutnu situaciju u Grčkoj ocjenjuju izuzetno lošom i procjenjuju da će njoj biti potreban još jedan kredit u visini od 40 do 60 milijardi eura i to do 2013. godine.

Pomoć i do 750 milijardi eura

Drugi veliki financijski program pomoći – European Financial Stability Facility EFSF – razvijen je u ljeto 2010. godine u Luksemburgu. Riječ je o programu financiranom od strane država eurozone a na njegovom čelu se nalazi Nijemac Klaus Regling. EFSF teoretski može neku zemlju, svoju članicu, pomoći i s do 440 milijardi eura. Ovoj sumi se može dodati oko 60 milijardi eura iz državnog proračuna europske komisije i 250 milijardi Međunarodnog monetarnog fonda. Time EFSF raspolaže s oko 750 milijardi eura.

Treći financijski program za pomoć članicama eurozone je takozvani ESM - European Stability Mechanis. Riječ je fondu koji bi od 2013. godine trebao zamjeniti EFSF – kako su u ožujku ove godine zaključili šefovi vlada Europske unije. ESM bi trebao zemljama kojima je potrebna pomoć, izdati kredite u vrijednosti do 500 milijardi eura. Ovoj svoti moglo bi se dodati još 250 milijardi eura Međunarodnog monetarnog fonda.

Razlika između ovog programa od ostalih je u tome što, kako bi zadržao najviši stupanj rejtinga, ESM neće raditi samo s jamstvima već i s gotovinom. To znači da će svaka zemlja članica eurozone tijekom pet godina morati uplatiti u ovaj fond svotu od 80 milijardi eura

Autor: Bernd Rieger / žt

Odg.ur.: Z. Arbutina