Za nekoliko dana bit će točno deset godina od podnošenja apelacije Ustavnom sudu BiH, u to vrijeme člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, za ocjenu ustavosti Zakona o praznicima Republike Srpske. U apelaciji je tada navedeno da svaki praznik koji simbolizira samo jedan narod, predstavlja isključenje i ograničavanje, zasnovano na nacionalnom i etničkom porijeklu.

Odluka Ustavnog suda BiH uslijedila je dvije godine kasnije, ali samo u dijelu koji se odnosi na datum, a ne i na obilježavanje Dana Republike Srpske. Odluci suda prethodio je stav Venecijanske komisije da je Dan Republike Srpske diskriminatorski jer "nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja”.

9. siječnja 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a sa ciljem da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala i bila pod kontrolom Slobodana Miloševića.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kasnije osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina.

U donošenju te deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. siječanj gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.

Četvrto desetljeće obilježavanja Dana RS

I pored odluke Ustavnog suda iz 2015, koja je potvrđena 2019. nakon što je Narodna skupština RS usvojila novi Zakon o Danu Republike Srpske, kojim je predviđeno obilježavanje 9. siječnja kao sekularnog praznika, zvanična Banjaluka i dalje obilježava ovaj datum. Tako će biti i sutra na obilježavanju 31 godine od osnivanja RS, s razlikom što je ovogodišnja središnja manifestacija prebačena iz Banjaluke u Istočno Sarajevo, što je izazvalo niz reakcija. Domaća javnost u Federaciji BiH najavljivala je proteste, a međunarodni predstavnici upozoravaju zvaničnike u ovom entitetu da se radi o neustavnom prazniku.

"Republika Srpska nema namjeru mijenjati svoje politike u vezi s poštivanjem Ustava BiH, kojem ostaje privržena, kao i ostanku u BiH na bazi Ustava”, poručio je Milorad Dodik i pozvao građane da 9. siječnja u Istočnom Sarajevu „veličanstveno obilježe Dan Republike, koja je više nego ikada sigurna u svoje potencijale", poručio je Dodik i dodao: "Živjela Republika Srpska, sretan joj Dan!".

Udruženje Zelene beretke ranije je uputilo zahtjev za zaustavljanje prometa i postavljanje punktova na ulaz u Sarajevo zbog proslave 9. siječnja. Iako je uz nazočnost federalnog ministra unutarnjih poslova Aljoše Čampare donešena odluka o otkazivanju najavljenih protesta, te da se zahtjevi povuku, još nije jasno je li se u potpunosti odustalo od protesta i blokade prometnica.

"Sjetimo se prošle godine, za 9. siječanj smo imali na desetine problema po Sarajevu, razapinjala se zastava srpskih separatista u Lukavici. Tu noć su prelazili preko entitetske linije, provocirali, mahali zastavama, išli po kafićima”, rekao je Muhamed Švraka, predsjednik udruženja Zelenih beretki, poručivši da to više neće dozvoiliti.

Ništa od krivničnih prijava

Nema potrebe za bilo kakvim blokadama, poručuju zvaničnici RS. Program proslave je utvrđen i sve će biti održano prema planu. Odustajenje od 9. siječnja značilo bi odustajanje od povijesti, poručuju.

"Svih 13 policijskih ešalona je spremno. A tu je i oko dvije tisuće sudionika iz civilnog sektora”, potvrđuje ministar policije RS Siniša Karan, rekavši da je taj ešalon spoj policije i građana RS.

"Na jedinstven način pokazuju snagu Republike Srpske i da su svi zaduženi za njen siguran i prosperitetan život” kaže Karan, koji je bio predsjednik Republičke komisije za provođenje referenduma 2016. na kojem je bilo postavljeno pitanje "Podržavate li da se 9. siječanj obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”

Rezultate referenduma, na kojem je 99,8 odsto onih koji su izašli na glasanje podržalo 9. siječanj, poništio je Ustavni sud BiH. Iako je nakon toga bilo upozorenja iz diplomatskih krugova o kaznenoj odgovornosti, zbog nepoštivanja odluka suda i nastavka obilježavanja, ništa se nije desilo.

Upozorenja bez pokrića

Ovog puta stigle su osude od europskih parlamentaraca. Povodom proslave Dana RS, zastupnik u njemačkom Bundestagu Adis Ahmetović (SPD) i njemačka europarlamentarka Delara Burkhardt (SPD) uputili su priopćenje u kojem navode da je proslava neustavnog dana praksa s kojom treba prestati.

"Protuustavni 'praznik' koji obilježava uspostavljanje Republike Srpske je napad političkih zvaničnika na slobodnu, demokratsku Bosnu i Hercegovinu i još jednom dokazuje opasnost ponavljajućih igara iz prošlosti”, navodi se u poruci, u kojoj se obraćaju i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu.

"To je jedan od razloga zašto zahtijevamo od OHR-a, odnosno visokog predstavnika Christiana Schmidta, da djeluje dosljedno i iskoristi sve raspoložive mjere. Kao Europljani ne smijemo dozvoliti da se povijest ponovi na Zapadnom Balkanu i uvijek moramo biti svjesni naše povijesne odgovornosti”, naglasili su Ahmetović i Burkhart.

Schmidt je prije nekoliko dana u pismu upućenom predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj podsjetio na odluku Ustavnog suda BiH. "Obilježavanje Dana Republike Srpske ne samo da ugrožava vladavinu prava, već i izgradnju povjerenja, te nije u skladu sa evropskim vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije”, zaključuje Šmit.

Psihološki rat kao sredstvo

Ipak, Dan RS će, po svemu sudeći, biti obilježen bez bilo kakvih posljedica po organizatore ili politički vrh RS-a. I osam godina nakon prve presude Ustavnog suda scenarij je isti - podizanje napetosti nakon čega slijedi razdoblje smirivanja do drugog datuma, kada se uloge rotiraju sa sličnim ishodom. I gotovo svaki datum ima isti obrazac, bez bilo kakve želje da se uspostavi dijalog i pokuša postići dogovor i prevladaju razlike.

Savjetnica za medije i političku komunikaciju Marija Milić kaže da podjednaku odgovornost za takvu politiku, stvaranje atmosfere, izrečenu riječ ali i napetosti snose domaći političari ali i međunarodna zajednica koja je dobila ogromne ovlasti kroz Daytonski mirovni sporazum.

"Ovo je zemlja u kojoj punih 27 godina poslije rata i dalje djeluje visoki predstavnik, koji dijeli političku pravdu, sugerira, nameće – uključujući i nacionalne praznike. Isto tako, ogromna je uloga i tijela čije je formiranje presedan u međunarodnom pravu i zove se Savjet za provedbu mira”, smatra Milić, dovodeći to u vezu sa svim političkim procesima koji se dešavaju u BiH.

"Upravo oni su, mimo Daytona, visokom predstavniku dali ovlaštenja koja su u unutrašnju politiku unijela ozbiljan nemir”, smatra Milić. Ona smatra da je upravo takav protektorat s gotovo nikakvom odgovornošću domaćih političara uzrok psihološkog rata oko skoro svakog praznika.

"I takva zemlja je uspjela dobiti kandidatski status. Praktično, time je potvrđeno da je baš ovakva BiH svima poželjan partner. Zašto bi onda bilo tko u BiH uspostavljao dijalog? I zašto bi bilo tko pokazao poštovanje prema drugom i drugačijem, ako već radeći suprotno ostaje na vlasti”, zaključuje Milić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu