Zemlje Latinske Amerike suočavaju se sa složenim izazovima: moraju obuzdati ekonomsku i društvenu nejednakost i ograničiti učinke klimatskih promjena. Nova američka vlada može imati velik utjecaj u tom pogledu, budući da Latinska Amerika tradicionalno ima bliske odnose s SAD-om, posebice u trgovini, migracijama i sigurnosti. Kako bi mogao izgledati scenarij ako na izborima 5. studenoga pobijedi kandidat Republikanske stranke Donald Trump? A kako bi izgledao ako pobijedi kandidatkinja Demokratske stranke Kamala Harris?

Trgovina

Liberalizam republikanskih vlada obično nije imao negativan utjecaj na trgovinu sa zemljama Latinske Amerike - za razliku od protekcionizma demokrata, kaže za DW Matías López, politolog s čileanskog Sveučilišta Diego Portales. „Ali to se promijenilo jer je Trump protekcionist i kaže da će, primjerice, pod sloganom 'Amerika na prvom mjestu' uvesti carine na uvoz", kaže Lopez. Osim toga, kaže on, Trumpova bi administracija bila potencijalno nestabilna i nepredvidiva, što je "uvijek loše za ekonomiju".

Godine 2025. ponovo će se pregovarati o T-MEC, Sporazumu o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade. Trump je već iznudio ustupke u prethodnom modelu, Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini, NAFTA. Ako pobijedi, pokušat će ih "još više pooštriti", prognozira Leandro Morgenfeld, stručnjak za ekonomsku povijest sa Sveučilišta u Buenos Airesu u razgovoru za DW. On vjeruje da će se Trump zalagati za "veću koncentraciju i preseljenje proizvodnje na tlo SAD-a".

Ako Kamala Harris postane predsjednica SAD-a, to ne bi donijelo nikakav napredak za sporazume o slobodnoj trgovini, "jer su sporazumi koje je promovirao Barack Obama propali zbog unutarnjeg otpora u SAD-u", naglašava Morgenfeld.

Migracija

Trump se zalaže za radikalne mjere u migracijskoj politici: vjerojatno bi postojale "zabrane ulaska za neke useljenike, kao tijekom njegovog prvog mandata.Čak je najavio niz masovnih deportacija", objašnjava Renata Segura, direktorica za Latinsku Ameriku i Karibe u think tanku International Crisis Group, u razgovoru za DW.

Iako je administracija Joea Bidena već poduzela oštrije mjere od, primjerice, Baracka Obame, Trump će, očekuje Segura, vjerojatno izvršiti "puno veći pritisak" na Meksiko i druge zemlje u regiji - kao i na ljude u SAD-u koji se "nalaze u postupku dobivanja azila ili nemaju papire".

Trump bi također mogao usporiti mjere olakšica koje je uveo Biden za ljude koji ilegalno žive u zemlji. Ili surađivati ​​s novom panamskom vladom na suzbijanju migracije preko Dariena, džungle između Kolumbije i Paname.

Ako Kamala Harris pobijedi na izborima, "ne mislim da će se useljenička politika značajno promijeniti u usporedbi s Bidenovom administracijom", kaže Renata Segura. Ona smatra da neće biti drakonskih mjera protiv migranata i "Harris bi pokušala legalizaciju „sanjara" (orig. dreamers – osobe koje nemaju legalni imigrantski status, a koje su došle u Sjedinjene države kao djeca – op. ur.), što Trumpa ne bi zanimalo".

Sigurnost i borba protiv trgovine drogom

Bez obzira tko pobijedi, "meksička vlada Claudije Sheinbaum bit će pod velikim pritiskom da obuzda korupciju među visokim dužnosnicima i kontrolira protok droge iz Meksika u Sjedinjene Države", kaže Renata Segura. Međutim, ona kaže, da je vrlo mala vjerojatnost da će Kamala Harris narediti oružanu intervenciju.

S Trumpom je drugačije. On će, kako kaže Segura, "vrlo vjerojatno" pokušati "dovesti sigurnosne snage u Meksiko". Glavna briga SAD-a je, prema njezinim riječima, suzbijanje ilegalnog uvoza droge fentanil. Administracija Kamale Harris bi mogla voditi "mekšu politiku, legalizaciju ili regulaciju tržišta drogom", smatra Segura.

S tim usko povezano je pitanje sigurnosti. "Politika Harris će vjerojatno biti vrlo slična Obaminoj", a Obama "nije bio baš prijateljski raspoložen" prema vladama Latinske Amerike, naglašava Matías López. On primjerice podsjeća na operaciju prisluškivanja američke tajne službe NSA protiv bivše brazilske predsjednice Dilme Rousseff.

Politička stabilnost i demokracija

"Jasno je da Trumpov izbor predstavlja veliki rizik za demokratsku stabilnost, ne samo u Sjedinjenim Državama nego i u regiji, jer se predstavlja kao autoritarni vođa i povezan je s autoritarnim vođama izvan SAD-a", naglašava Matías López. Ne smije se, kaže on, zaboraviti da je "Trump pokušao državni udar 6. siječnja 2021. i da je prijatelj s bivšim brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom, koji je također pokušao državni udar u Brazilu nakon što nije izabran 2023. godine".

Poticati demokratske strukture ili intervenirati u diplomatskim krizama? Trumpa to "gotovo ne zanima", kaže Renata Segura. Ona predviđa da će pod Trumpom doći do “još većeg povlačenja SAD-a iz demokratskih prostora u Latinskoj Americi”. Iako je, kako kaže, Biden ponovno pokušao popuniti te prostore, Kina i Rusija su počele zauzimati nastalu prazninu.

A pobjeda Kamale Harris? Leandro Morgenfeld ističe primjer Kube. "Mnogi su vjerovali da će se Biden vratiti Obaminoj politici otvorenosti prema Kubi, ali nije. Samo je ukinuo neke od novih sankcija koje je Donald Trump uveo Kubi, ali nije nastavio Obamin put", kaže Morgenfeld. Ovo bi se moglo nastaviti s Kamalom Harris. Ipak, Biden je, podsjeća, ukinuo neke sankcije Venezueli jer je SAD-u trebala nafta s obzirom na sukobe u Europi i na Bliskom istoku.

Klimatska politika

Kad je riječ o obuzdavanju klimatskih promjena ili ublažavanju njihovih posljedica, "Trump negira klimatske promjene, sa svime što to za sobom povlači", rekao je Matías López. "Međutim, Kamala Harris nije protiv kontroverznog hidrauličkog frakiranja ili frakiranja za proizvodnju plina, primjerice u Pennsylvaniji", dodaje on. Pennsylvania je jedna od odlučujućih država na izborima za predsjednika, tzv. swing states ili prevrtljivih država koje nekad većinom biraju demokrate, nekad republikance.

Demokrati su također zagovarali sudjelovanje u multilateralnim sporazumima protiv klimatskih promjena – za razliku od Trumpa, dodaje Leandro Morgenfeld. “Harris je zagovarala da se cijela regija mora boriti protiv klimatskih promjena i zaštititi amazonsku prašumu”, zaključuje Renata Segura. "Postoji radikalna razlika između Harris, koja klimatske promjene čini središnjim dijelom svoje kampanje, i Trumpa, koji u potpunosti negira klimatske promjene."