Donald Trump vjeruje kako već nosi veliki poklon državama Arapskog poluotoka: u svojoj pošasti promjena geografskih naziva – Meksički zaljev bi trebao sad biti Američki zaljev - tako bi se i tjesnac između Arapskog poluotoka i Irana trebao, po mišljenju Trumpa, prestati zvati Perzijski zaljev i postati Arapski zaljev.

Države koje Trump obilazi od ovog utorka (13.5.) na svom prvom putovanju u inozemstvo nakon ponovnog preuzimanja dužnosti je već posjetio u svom prvom mandatu 2017.: Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Sve one doduše i same već odavno traže tu ispravku geografskog pojma, ali to definitivno nije najvažnije pitanje o kojem bi se moglo razgovarati. „Svaka od tri zemlje – Saudijska Arabija, Katar i UAE – povezana je za Trumpa s njegovim političkim prioritetima“, kaže Burcu Ozcelik iz londonskog think-tanka Royal United Services Institute (RUSI).

Tako Saudijci trebaju strana izravna ulaganja kako bi ostvarili ciljeve svojeg programa gospodarske modernizacije „Vizija 2030“ za doba kada presuše prihodi od nafte. „Rijad ne želi propustiti prilike koje su si UAE osigurali pristupanjem Abrahamovim sporazumima“, objašnjava nam Ozcelik. (Riječ je o normalizacijskim sporazumima između Izraela i više arapskih država, sklopljenima posredovanjem SAD-a, op. a.)

Sve dalje od normalizacije s Izraelom

Izrael i Saudijska Arabija su zapravo već bili nadomak uspostavljanja diplomatskih odnosa, ali napad Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. i rat koji je uslijedio s desecima tisuća žrtava je prekinuo taj proces.

Sporazum koji su tada pripremale Sjedinjene Države bio je zapravo trilateralan: SAD je Saudijskoj Arabiji nudio sigurnosna jamstva slična onima članstvu u NATO-u te potporu razvoju saudijskog civilnog nuklearnog programa.

Ne čini se vjerojatnim da bi se Trump ovom prilikom mogao susresti i s izraelskim premijerom Netanyahuom, a i sporazum između Saudijske Arabije i Izraela je trenutno bolje ni ne spominjati. Saudijci su više puta uvjetovali takav sporazum konkretnim koracima prema uspostavi palestinske države, o čemu Izrael još ne želi ni čuti, a niti Trump nije veliki zagovornik te perspektive. No to je osnovni zahtjev Rijada: „Kraljevstvo ne može odstupiti od svoje crvene linije, a to je vjerodostojan put prema palestinskoj državi“, upozorava Ozcelik.

Utoliko se i iz Washingtona čuje kako je saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan prilikom posjeta Bijeloj kući ovog travnja veoma toplo savjetovao da se Izrael uopće ne uvrsti na dnevni red tijekom Trumpovog posjeta njegovoj zemlji.

Saudijski atomski program

„Kako bi se izbjegla neugodna situacija, Saudijska Arabija stavlja naglasak na poslovna pitanja“, smatra Emily Tasinato, stručnjakinja za regiju Zaljeva pri institutu European Council on Foreign Relations (ECFR). Istovremeno, postoje naznake da Rijad i Trumpova administracija pokušavaju unaprijediti druge aspekte tada planiranog „mega-sporazuma“ – neovisno o procesu normalizacije odnosa između Saudijske Arabije i Izraela.

Jedno od tih područja suradnje odnosi se na saudijski civilni nuklearni program. „Izgleda da je Trump sad spreman razgovarati o tome, a da pritom ne zahtijeva da Saudijska Arabija uspostavi diplomatske odnose s Izraelom", kaže Tasinato. „Drugi aspekt odnosi se na obranu – a za to nije potreban sporazum s Izraelom."

Sanam Vakil iz londonskog instituta Chatham House također smatra da će sukob između Izraela i Gaze tijekom Trumpovog posjeta vjerojatno ostati u drugom planu. „Arapske zemlje od Trumpova posjeta očekuju veći gospodarski angažman. Osim toga, posjet će biti usmjeren na poticanje regionalne sigurnosne suradnje u okviru sastanka Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC).“

Posao prije politike

„Vidim gospodarstvo kao najvažniju temu Trumpova putovanja po Arapskom poluotoku“, kaže Tasinato. „Može se očekivati da će ga na putovanju pratiti i brojni predstavnici američkih tvrtki iz obrambene industrije.“ Rijad, Doha i Abu Dhabi već su prije Trumpova dolaska najavili značajna američka ulaganja. „Saudijsko vodstvo nastoji ostvariti ulaganja i partnerstva s američkim tvrtkama te je ponudilo trgovinske i investicijske aranžmane u vrijednosti od 600 milijardi američkih dolara u sljedeće četiri godine.“

Isto vrijedi i za UAE. „Oni planiraju uložiti 1,4 bilijuna dolara (1,26 bilijuna eura) u SAD tijekom sljedećih deset godina, s naglaskom na infrastrukturu za umjetnu inteligenciju i poluvodiče“, dodaje Tasinato. Osim toga, najavljeno je i nekoliko poslova između SAD-a i država Zaljeva o prodaji zrakoplova i raketa.

Što je za Trumpa "velika vijest"?

Trump je nedavno najavio i „vrlo, vrlo veliku vijest“ tijekom svog putovanja po Bliskom istoku. „Bit će to jedna od najvažnijih objava u posljednjih mnogo godina u vezi s određenom temom – jednom vrlo važnom temom“, izjavio je Trump bez otkrivanja detalja.

Poznavatelji tamošnjih prilika teško mogu znati što bi ovom američkom predsjedniku mogla biti „vrlo velika vijest“: to bi možda moglo biti povezano s još uvijek zatočenim taocima u Gazi koje drži Hamas, ali i s nekakvom nagodbom s Iranom. Po posljednjim vijestima SAD sad prijeti novim sankcijama protiv Teherana što znači da su pregovori o iranskom atomskom programu zapeli. Ali možda je Teheran bio susretljiv i mogao bi utjecati na miliciju Hutija u Jemenu, koja ionako ovisi o Iranu, da prestane napadati brodove na Crvenom moru.