Trump je u subotu (1.11.) na svojoj internetskoj platformi Truth Social napisao da će, ako nigerijska vlada ne poduzme mjere protiv „ubijanja kršćana“ od strane „islamističkih terorista“, američka vlada odmah obustaviti svu pomoć toj zemlji i da bi mogla intervenirati „s pucajućim oružjem“.

Dodao je kako upravo upućuje Pentagon da započne s pripremama za moguću vojnu operaciju. Ako do napada dođe, on će biti „brz i brutalan“. Vladi Nigerije je Trump poručio kako je „bolje da požuri“.

Već dan ranije je u jednoj objavi na Truth Socialu Trump napisao da je kršćanstvo u Nigeriji izloženo „egzistencijalnoj prijetnji“. Tvrdio je da su tisuće kršćana ubijene, ali nije naveo nikakve dokaze. Sjedinjene Države, rekao je, spremne su „spasiti cijelo kršćanstvo u svijetu“.

Nigerijski predsjednik odbacuje optužbe

Nigerijski predsjednik Bola Ahmed Tinubu već je prije reagirajući na Trumpove prijetnje na platformi X (bivši Twitter) naglasio: „Nigeria odbacuje i ne potiče vjerski progon.“ Karakterizirati Nigeriju kao zemlju vjerske netrpeljivosti, napisao je, ne odražava stvarnost u zemlji niti uzima u obzir napore vlade da zaštiti slobodu vjere i uvjerenja svih Nigerijaca.

Dodao je da je vlada odlučna surađivati s američkom vladom i međunarodnom zajednicom kako bi se produbilo razumijevanje i suradnja u zaštiti vjerskih zajednica.

Optužbe za genocid nad kršćanima

Nigerija je zauzela 7. mjesto na godišnjoj ljestvici zemalja kad je u pitanju progon kršćana. Označena tamnocrvenom bojom pripada kategoriji zemalja s ekstremnom razinom progona, pokazuje The World Watch List za 2025. godinu kršćanske organizacije Open Doors.

U izvješću stoji da brutalne napade provode islamistički militanti  - pripadnici nomadskog naroda Fulani („Fulani borci“), Boko Haram i ISWAP (Islamska država Zapadne Afrike). Navode kako je preko 16.2 milijuna kršćana protjerano iz područja Subsaharske Afrike, a da veliki udio čine stanovnici Nigerije.

U SAD se već duže vrijeme u društvenim medijijima tvrdi da su kršćani u Nigeriji žrtve genocida. „Ako ne znate što se dešava u Nigeriji, loše birate medije kojima se informirate“, rekao je američki komičar i voditelj talk showa „Real Time with Bill Maher", Bill Maher. Objavio je kratak isječak iz emisije na svoj X profil u kojem je napade na kršćane nazvao pokušajem genocida. Objava je od 14. listopada pregledana preko 4.1 milijuna puta. Objavu Billa Mahera je na platformi X podijelio i senator SAD-a, Ted Cruz.

No nigerijski ministar informiranja i nacionalne orijentacije Nigerije, Mohammed Idris, izjavio je za Deutsche Welle da se ne radi o genocidu, kako sugeriraju neki mediji i utjecajne osobe, već da napadi nisu usmjereni prema samo jednoj skupini ljudi.

„Imamo situacije gdje nasilni ekstremisti ubijaju kršćane u crkvama i muslimane u džamijama. To je potpuno neprihvatljivo, ali okarakterizirati ovo kao pokušaj vlasti Nigeriji ili bilo koga drugoga da provede genocid nad kršćanima je u potpunosti pogrešno“, naglasio je Idris za DW.

Suživot islama i kršćanstva

U Nigeriji je udio muslimana i kršćana sličan. Ipak, islam prevladava s 51.1% stanovništva, dok je kršćanstvo odmah iza njega s 46.9%, pokazuju to podaci UN-a i Ureda za generalne statistike za 2020. Podaci od deset godina ranije pokazuju da je bilo 0.5% više kršćana od pripadnika islama. Njihova prognoza za 2030. godinu je da će 53.7% stanovništva prakticirati islam, a 44.2% kršćanstvo.

Moderna Nigerija utemeljena je 1914. godine, a 1999. je osnovano Nigerijsko međureligijsko vijeće (NIREC). Sastoji se od 60 članova – pola su kršćani, a pola muslimani. Kako stoji na internetskim stranica vijeća, ono je osnovano zbog „neprekidnih etničko-vjerskih sukoba koji su narušavali društveno-politički krajolik Nigerije“. Nastoje biti platforma za dijalog i suradnju između vođa i vjernika najdominantnijih vjera u Nigeriji te poticati „miran suživot, toleranciju religija i nacionalno jedinstvo". Unatoč naporima, njihova misija nije ispunjena.

Što kažu podaci?

145 oteta župnika, 11 ubijenih, 4 nestalih od 2015. godine. Od srpnja 2009. do ovog rujna je uništeno preko 19 tisuća crkvi u Nigeriji, što je u prosjeku više od tri crkve dnevno, pokazuje izvješće Katoličkih biskupa Nigerije (CBCN).

Neprofitna američka organizacija, Projekt za prikupljanje podataka o lokacijama i događajima oružanih sukoba (ACLED), aktivno prati sukobe u Nigeriji. Podaci pokazuju kako je od siječnja 2020. do ovog rujna zabilježeno 20.409 smrtnih slučajeva i 11.862 napada na civile. Nadalje, od toga je bilo 385 religijski motiviranih napada protiv kršćana, a 317 ih je ubijeno. U istom razdoblju je zabilježeno 196 napada na muslimane, a preminulo ih je 417.

Nigerijski ministar Idris je rekao kako ne može dati službene statistike, ali da su brojke koje kruže medijima, preuveličane.

„Situacija se mijenja iz dana u dan. Znamo da su brojke koje su dostupne jako uvećane i daleko od istine. Bilo koja statistika koja pokazuje da je u 2025. godini bilo preko tisuću mrtvih je lažna.“, tvrdi Idris za DW.

Organizacije poput Kršćanske asocijacije Nigerije (CAN) i Kršćanskog foruma zabrinute mladeži (CCYF) apeliraju na svjetske vođe i organizacije za ljudska prava. Predsjednik Nigerije, Bola Tinubu, također osuđuje nasilne napade na kršćane. U lipnju ove godine je naredio sigurnosnim agencijama da zaustave ubojstva u saveznoj državi Benue, piše BBC.

Klimatska ubojstva

Odluci predsjednika Tinubua, prethodio je masakr u Yelwati 13. lipnja u kojem je ubijeno barem između 160 do 200 osoba. Žrtve su kršćani, ali neki mediji, poput neprofitnog američkog medija NPR.org smatra da je razlog napada bilo dobivanje plodne zemlje koje diljem zemlje biva sve manje zbog utjecaja klimatskih promjena.

Visoke temperature – u 2023. zabilježene i preko 47 °C, uz smanjene količine padalina utjecale su na poljoprivredu, pogotovo u području Sahela gdje su oskudne zalihe vode i u kontinuiranom su padu. Crisis Group prezentira ove podatke i predlaže vladi Nigerije da ulaže u Nacionalni stočni transformacijski plan kako bi se osigurala održivost te na taj način nosilo s „farmersko-stočarskim konfliktom".

SAIS Review of International Affairs smatra da je fraza „farmersko-stočarski konflikt“ prikrivajuća fraza i da ne označava kompleksnost ovog konflikta.