„Jednoglasno se protivimo neviđenog državnog paternalističkog nadzora i političkog utjecaja koji danas prijeti američkim sveučilištima“, piše u proglasu preko stotinu sveučilišta u Sjedinjenim Državama. Ona su doduše otvorena za „konstruktivne reforme“, ali složno odbijaju „neprimjerenom uplitanju vlade“ predsjednika Trumpa. On je objavio kako će "još revidirati" državnu potporu američkim sveučilištima, što te obrazovne institucije tumače tek kao sredstvo prisile kako bi im se začepila usta.

No makar ovo pismo potpisuju i sveučilišta koja su iz svojih redova dali i brojne dobitnike Nobelove nagrade - kao što je Princeton, glavni predvodnik bitke protiv uplitanja države u rad znanstvenih institucija je sveučilište Harvard. On je već tužio čitav niz dužnosnika američke vlade - između ostalih i ministra zdravstva Roberta F. Kennedyja Jr., ministricu obrazovanja Lindu McMahon i ministra obrane Pete Hegsetha jer im je vlada zamrznula oko 2,2 milijarde dolara višegodišnje potpore.

Antisemitizam na američkim sveučilištima?

U mailu koji je u Harvard stigao iz Washingtona se zahtjeva od sveučilišta da "provjeri" ponašanje inozemnih studenata tog sveučilišta i svako kršenje odmah javi federalnim tijelima, ali i da isto tako provjeri mišljenja svih studenata i osoblja sveučilišta. Isto tako se od Harvarda traži da smjesta prekine praksu pozitivne diskriminacije i upisuje studente te zapošljava suradnike i prema kriterijima raznolikosti.

Ovaj američki predsjednik je kao povod ovog pohoda protiv neovisnosti američkih sveučilišta iskoristio prosvjede studenata protiv napada Izraela na Palestince u Pojasu Gaze, optužujući ih da su "leglo antisemitizma". Doduše ima da je među prosvjednicima bilo i stranih studenata iz muslimanskih zemalja i da nisu sva sveučilišta znala izaći na kraj s prosvjedima koja su ponekad prelazila i u netrpeljivost prema osobama židovske vjere. Ali sukob Donalda Trumpa i njegovih pristaša protiv znanosti ima mnogo dublje korijenje.

Jer za razliku od Europe - i čak Rusije, u Sjedinjenim Američkim Državama, osobito među slabije obrazovanim stanovništvom koji su pretežito birači Trumpa, postoji široko rasprostranjeno nepovjerenje prema Eggheads, Jajoglavcima kako posprdno zovu znanstvenike. Mnoštvo je američkih filmova gdje će biti nekakav "ludi" znanstvenik kojem se publika može smijati.

Sukob još od Darwina

Još 2021. je sadašnji američki potpredsjednik, J.D. Vance izjavio kako su sveučilišni profesori "neprijatelji" Amerike, a jedan od tih "neprijatelja", Samuel Redman, profesor povijesti na Sveučilištu Massachusetts u Amherstu za postaju ARD podsjeća kako je nepovjerenje i netrpeljivost prema znanosti počela najkasnije početkom 20. stoljeća, prije svega sukobom tamo veoma utjecajnih konzervativnih i vjerskih institucija najprije protiv Darwinove teorije evolucije, ali to se onda proširilo na sva saznanja koja "ne pišu u Bibliji".

Osim tog nepovjerenja u suvremenu znanost, jasno je i kako Donald Trump na sav glas zagovara America First pa tako ova američka vlada traži i od muzeja u SAD da se usredotoče na "američku povijest" - makar nikome nije jasno, kako bi to trebalo učiniti s kosturom dinosaura.

Tu je neosporno želja ove američke vlade i politički i nacionalno "očistiti" znanost i obrazovne institucije od svega što nije po ukusu najkonzervativnijih krugova u SAD.

No nije osobito pametno od ove vlade u Washingtonu što su među prvim sveučilištima za kritiku odabrali sveučilište Harvard. Zapravo rektor sveučilišta Harvard je razmjerno politički konzervativan profesor Alan Garber, a i ovih stotinjak američkih sveučilišta najprije od Harvarda očekuje da vodi ovu bitku s vladom u Washingtonu.

Razlog je veoma jednostavan, objašnjava Cathryn Clüver Ashbrook iz Zaklade Bertelsmann gdje se bavi s transatlantskim odnosima. Jer 2,2 milijarde dolara državne potpore Harvardu su golemi novci, ali su zapravo sitniš za najbogatije sveučilište te zemlje s novčanim doprinosima od oko 53 milijarde dolara.

Ako Harvard "padne"...

„Zato se druga sveučilišta rado smještaju iza vodstva Harvarda", objašnjava Clüver Ashbrook. Mnoga od njih jedva financijski spajaju kraj s krajem i državna potpora im je od životne važnosti, ali Harvard to može i financijski izdržati.

No ako Harvard izgubi spor, "čistka" na američkim sveučilištima moglo bi ići znatno brže. „Tada bi mogli vrlo brzo i naglo biti bačeni na koljena", misli ova poznavateljica prilika u SAD. Po njenom mišljenju, tu se radi o sukobu kultura, ali i protivljenju američkih sveučilišta autokraciji kakvoj teži Donald Trump.

Još jedan razlog što se druga američka sveučilišta rado stavljaju u sjenku Harvarda je naravno i njegov upravo legendarni pravni fakultet. Čitavi naraštaji sudaca i vrhunskih pravnih stručnjaka su se mogli pohvaliti diplomom iz Harvarda i nije teško zamisliti da će njegovi pravni stručnjaci u sudnici "pojesti za doručak" i srušiti ove nevješte zahtjeve koji su stigli iz Washingtona.

Je li Washinton to htio?

Kako javljaju mediji, čini se kako i među službenicima predsjednika Trumpa vlada potpuni kaos i zapravo nitko sad ne želi reći, tko je uopće poslao to elektroničko pismo zahtjeva u Harvard. Iz Washingtona se čulo pitanje sveučilištu, zašto nisu nazvali nadležne u vladi jer to pismo uopće nije autorizirano i čak je poslano greškom - makar je potpisano od tri dužnosnika Trumpove vlade.

No to ne znači da Bijela kuća ne želi drugačija američka sveučilišta, pa sad predstoji i sudski sukob Harvarda i stotinu američkih sveučilišta protiv ove politike američke vlade. Dakle Trump i njegovi Hillbillys (Gorštaci) i Rednecks (Crveni vratovi radnika na poljima) protiv Eggheads.

Uzgred: od ukupno 60 sudaca američkog Vrhovnog suda od 1902. do danas, njih 4 su imali diplomu Columbije, sedmoro je završilo Yale - i njih 15 su bili na Harvardu. Uključujući i trenutnog predsjedavajućeg suca, Johna G. Robertsa mlađeg.