Uslijed pandemije koronavirusa – pandemija tumora. Otprilike na tu formulu mogla bi se svesti jedna veoma bitna linija zdravstvene slike današnjice, a takvo smo stanje zabilježili i u Hrvatskoj. No, istaknimo ponajprije opći plan: Europska organizacija za rak (ECO) nedavno je izvijestila kako zbog koronavirusa u zemljama EU-a nije obavljeno predviđenih čak 100 milijuna onkoloških pregleda.

Nažalost, za Hrvatsku takva statistika još nije dostupna. Zabrinjava pak ranije poznata činjenica o mjestu RH na onkološkoj EU-karti. Posrijedi je zemlja s proporcionalno najvećim brojem umrlih od raka, uz Mađarsku i Sloveniju i Slovačku. „Ja sam još i dobro prošao", rekao nam je jedan pacijent iz Primorsko-goranske županije koji nije želio da mu objavimo ime i prezime, kao ni naziv bolnice u kojoj se liječio.

U iščekivanju bolne istine

„Pokazalo se da nije došlo do povrata kancera", dodao je, „iako se sumnjalo na to. Ali ne mogu vam ni reći koliko me živaca stajalo to njihovo neobjašnjivo otezanje sa snimanjem. Prošlo je više od mjesec dana negoli je praksa bila prethodnih godina, a to je i objektivno dugačak rok za riskiranje s mogućim povratom. Znam da je isti problem imalo još ljudi koji na kraju možda nisu imali sreće s nalazom kao ja“.

Na upit koji smo poslali Ministarstvu zdravstva RH, o aktualnoj situaciji i brojevima vezanim uz to, nismo do objave ovog članka dobili nikakav odgovor. Da će istina biti veoma bolna, jednom kad se objelodani, smatra i Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena liječenih od raka „Nismo Same“. Ona je također kritična prema odlikama zdravstvenog sustava u kojima nalazi uzrok lošem odnosu prema pacijentima.

„Nema jedinstvenog odgovora u RH", kazala nam je Kalogjera, „što se tiče dostupnosti zdravstvene zaštite u pandemiji. Koliko znam, pacijentice koje su već bile u sustavu, nisu imale većih problema barem s terapijom. No bilo je pritužbi na dostupnost liječnika opće prakse, i za dijagnostiku. Primjerice, na Rebru je bilo više pritužbi onkoloških pacijentica za koje su liječnici izrazili sumnju na povrat bolesti.“

Podozrivost među ustanovama

Sudeći po našem gore spomenutom kontaktu, takav problem očito se u Hrvatskoj ne odnosi samo na Zagreb. Pacijentice o kojima govori pak Ivana Kalogjera, u više su slučajeva doživjele da termin za pretrage pomoću ultrazvuka ili magnetske rezonance dobiju tek iza datuma predviđenog za kontrolni pregled kod liječnika koji ih je poslao dijagnostičarima. S tim da onkolozi ipak ne zakazuju nerealno brze preglede.

„Takva je praksa apsolutno nedopustiva. A da su snimanje zakazale u nekom domu zdravlja, mogle su imati drugi problem. Liječnici nerijetko s podozrenjem gledaju na dijagnostiku iz drugih ustanova“, nastavlja Kalogjera. Ona je inače prije mjesec dana zatražila službeno objašnjenje od nadležnih o stanju u bolnici u kojoj se osobno liječi, klinici Merkur.

Spojene posude oboljenja

U toj zagrebačkoj bolnici, naime, mamograf je u kvaru već preko godinu dana. Pritom valja naglasiti da je baš Merkur jedna od institucija koje su određene kao ključne za Nacionalni plan ranog otkrivanja raka dojke. Kalogjera je iz bolnice konačno dobila – zahvalu na upitu. Doduše, i nju je primila tek nakon objavljivanja priče o svemu tome na Facebooku.

„Mislim da je Covid-19 zapravo samo pokazao sve postojeće slabosti sustava. Ne samo u Hrvatskoj, naravno, ali pametnije sredine tu spoznaju koriste za postizanje napretka, dok ih mi zanemarujemo“, zaključila je predsjednica udruge „Nismo same“. No kritiku sustava može se katkad začuti iz redova samih medicinskih radnika, i to ne samo u svrhu internih obračuna.

Konstruktivnim pristupom ovoj problematici istaknuo se dr. Eduard Vrdoljak, onkolog u KBC Split i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, još u prvom mjesecu pandemije u RH. Lanjskog je proljeća, dakle, upozorio javnost da se može očekivati rast broja stradalih od tumora. Uzročno-posljedičnu vezu između pandemije koronavirusa i povećanih problema onkoloških pacijenata nazvao je tad i „spojene posude“, a vrijeme je pokazalo da je nažalost bio u pravu.

Crne godine koje slijede

„Svjedočimo rastu brojeva tzv. ekstra-smrti u EU i svijetu, jer svi na neki način dijele slične efekte. Svijet je danas manje koncentriran na tumore, ranu detekciju i dolaske na kontrolu. U prvom planu su Covid-19 i puko preživljenje. Točne brojeve o tome na nacionalnoj razini još uvijek ne znamo, ali oni će se potpunije ionako prikazivati tek kroz godine koje slijede. Nadajmo se da neće biti gori od ionako crnih očekivanja., rekao je Vrdoljak za DW.

Taj onkolog pozvao je naposljetku da se čim prije obrati veća pažnja na problem, jer nije kasno da se spriječi katastrofa. Slično stajalištu Ivane Kalogjere, on također drži da je za to potrebno samo malo ciljane pameti i volje, a uz organizacijski poticaj odozgo, iz državnih vlasti. No koje su pokazivale ozbiljne mane prečesto za ovakvu situaciju, pa optimizam i dalje možemo u tome dozirati oprezno – apotekarski.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android