Turska nastavlja s blokadom ulaska Švedske i Finske u NATO. Nakon prvog sastanka s novim švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razočarao je sve one koji su očekivali "zeleno svjetlo” iz Ankare - i rekao da će se o tome nastaviti govoriti i na sljedećem sastanku koncem studenog u Stockholmu.

Švedska se pridružiti NATO-u radi vlastite sigurnosti, kaže Erdogan i dodaje da bi to bilo jedino ispravno ako učini sve što može kako bi pomogla i Turskoj oko njezine sigurnosti. Kristersson je obećao da će njegova zemlja u potpunosti poštivati memorandum potpisan krajem lipnja, uključujući i borbu protiv terorizma. „Švedska će poštivati sve obveze I jamstva koje je dala Turskoj da se suprotstavi terorističkoj prijetnji, i prije njezinog članstva u NATO, a i kasnije kao budući saveznik“, rekao je on na konferenciji za novinare s Erdoganom.

Kao odgovor na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u sredinom svibnja. Do sada su dvije najsjevernije države Europske unije (EU) bile bliski partneri zapadnog vojnog saveza, ali ne i punopravne članice – koje s tim statusom mogu računati na pomoć NATO-a u slučaju napada.

Turska posebno zabrinuta

Tijekom procesa pristupanja, međutim, dvije zemlje su dobile sigurnosna jamstva od strane nekoliko članica NATO-a, ali puno podrške za ulazak u članstvo. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nekoliko puta se zalagao za proširenje na sjever. 28 od 30 članica je već ratificiralo švedski i finski zahtjev. Nedostaju još samo Turska i Mađarska.

U sjevernoj Europi se očekuje da će Mađarska ratifikaciju okončati u prosincu i da ta proces ne podliježe nikakvim (pred)uvjetima. S Turskom, s druge strane, stvari su i dalje komplicirane. Riječ je prije svega o navodnoj švedskoj i finskoj podršci sirijskoj kurdskoj miliciji YPG, koju Turska vidi kao ogranak zabranjene Kurdske radničke partije (PKK), a samim time i kao terorističku organizaciju.

Riječ je o borbi protiv terora - i o izručenju Kurda

EU, baš kao i njezine članice Švedska i Finska, također smatra PKK terorističkom organizacijom - ali ne i YPG i njezin politički ogranak, PYD (Partija demokratske unije). Kristersson je naglasio da Švedska PKK smatra terorističkom organizacijom: „Švedska razumije da je Turska bila uključena u dugu i krvavu borbu protiv terorizma PKK“, rekao je on. „Znamo da je Turska jedan od NATO saveznika koji je najteže pogođen terorizmom.“

Poruke su to koje Turskoj očigledno nisu dovoljne. Ima pozitivnih pomaka, ali ima i još mnogo koraka koje treba poduzeti, rekao je predsjednik turskog parlamenta Mustafa Sentop državnoj novinskoj agenciji Anadolu, nakon sastanka sa Kristerssonom. Na primjer, nije bilo napretka u vezi sa zahtjevom za ekstradiciju, dodao je.

Krajem lipnja izgledalo je da je spor riješen dogovorom tri zemlje na samitu NATO-a u Madridu. Međutim, Turska se i dalje žali da sporazumi sklopljeni u to vrijeme još uvijek nisu ispunjeni, posebno od strane Švedske, uključujući izručenje više od 70 ljudi.

Erdogan čeka borbene avione iz SAD-a, ali i izbore

Promatrači također sumnjaju da iza turske blokade stoje i druge namjere, kao što su ustupci SAD-a u pogledu isporuka borbenih aviona. Prema istraživanjima, Erdoganov rejting među stanovništvom također je porastao nakon najavljene blokade NATO-a, a izbori u Turskoj održat će se u lipnju 2023.

Švedska je nedavno uputila jasan signal prema Ankari, te odobrila izvoz ratnog materijala toj članici NATO-a, po prvi put od 2019., te se jasno distancirala od YPG i PYD.

Švedska vlada je također u ponedjeljak potvrdila da namjerava podržati dragovoljni fond NATO-a za borbu protiv terorizma s deset milijuna švedskih kruna (oko 920.000 eura). Svrha toga je bila jačanje uloge NATO-a u međunarodnoj borbi protiv terorizma, objasnilo je Ministarstvo obrane u Stockholmu.

ss/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu