Kao posljednja od tri ovogodišnje kulturne prijetolnice Istanbul je obilježio početak godine u kojoj bi, bar što se kulture tiče, grad na Bosporu pokazao da je dio europske tradicije. U to spada i zaštita prava na raznolikost što je na svečanosti otvorenja naglasio i turski premijer Recep Tayyip Erdogan.

"Glavni grad slobode"

U jednom od najstarijih gradova svijeta, Istanbulu, vidljivi su kulturni identiteti gotovo svih razdoblja i kulturnih naslijeđa Europe: od helenskog, preko rimskog, bizantskog i naposlijetku islamskog. "Istanbul je uvijek gledao u smjeru Europe i uvijek će biti europski grad", naglasio je turski premijer Erdogan na otvorenju. To su na umu imali zacijelo i članovi Vijeća Europske unije kada su donijeli odluku da se titula europske kulturne prijestolnice 2010. pored Essena, koji je pojam prijestolnica proširio na cijelu Ruhrsku oblast, i Pečuha dodijeli i Istanbulu. To je protumačeno kao svjesna odluka u jeku vječite rasprave o tomu je li Turskoj i Istanbulu mjesto u europskoj obitelji. Ovom odlukom, kako je tada objašnjeno, želi se stvoriti svijest o zajedničkom kulturnom naslijeđu Turske i ostatka Europe.

Tijesna suradnja s Ruhrskom oblasti

Kako je Istanbul zamislio godinu u kojoj će biti jednom od kulturnih prijestolnica Europe? Prva večer počela je na sedam raznih pozornica razasutihh po cijelom gradu, na kojima je, osim nacionalnog glazbenog junaka Tarkana, nastupilo i nekoliko stotina umjetnika a sve skupa se, slično kao i u Essenu i Pečuhu, završilo nezaobilaznim vatrometom. I za ostatak kulturne godine je ostalo još ponešto: više od 400 umjetničkih i kulturnih projekata koji će se, više manje baviti kulturnom baštinom ove metropole. Zanimljiva je i suradnja s Ruhrskom oblasti koja je svoju ulogu kulturne prijestolnice shvatila i kao posrednik različitih kulturnih naslijeđa, pa stoga, a i zbog činjenice da u Ruhrskoj oblasti i okolini živi gotovo milijun građana turskog porijekla, s Istanbulom priprema 25 zajedničkih projekata.

Nepotizam prilikom odabira projekata?

No u samom Istanbulu nezadovoljni su oni koji bi od projekta kuturne prijestolnice trebali imati najviše koristi. Kako javlja njemačka tv postaja ARD mnogi mlađi stvaraoci nezadovoljni su činjenicom da se pri odabiru projekata previše pažnje posvećivalo tradiciji i baštini a manje aktualnim događanjima i trendovima. "Kultura na znači samo očuvanje postojećeg. Istanbul je moderna metropola koja živi od aktualnih projekata a toga trenutno na listi projekata nema", kaže Mehmet Uglu, poznati kulturni djelatnik Istanbula.

Mnogo žešće kritike na račun uprave projekta kulturne prijestolnice idu na račun navodnog nepotizma prilikom odabira pa su tako neki koji se već godinama pripremaju za 2010. ostali kratkih rukava za razliku od nekih koji su uskočili tek nedavno i to, kako kažu kritičari, uz pomoć veza. Sekib Avdagic, predsjednik povjerenstva za pripremu projekta kulturne prijestolnice, opovrgava ove navode. Mnogim građanima je pojam kulturne prijestolnice međutim poznat tek s mnogobrojnih plakata no o čemu se konkretno radi znaju samo dobro upućeni. Pa ipak velika većina stoji iza ove ideje i mišljenja je da Istanbul "ima što pokazati".

Autor: N.Kreizer/ARD/dpa

Odg. ur.: S. Kobešćak