Turski glavni grad Ankara priprema se za sastanak na vrhu NATO-a 7. i 8. srpnja. U vrijeme globalnih ratova i geopolitičkih napetosti, ali i u sjeni prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovaj samit smatra se posebno značajnim. Turska raspolaže drugom najvećom vojskom u NATO-u i osigurava jugoistočno krilo vojnog saveza. Zbog toga se ulozi Ankare pridaje veliki politički značaj. Osim toga, prvi put nakon 17 godina u Tursku ponovo dolazi jedan američki predsjednik. Posljednji put zemlju je posjetio Barack Obama 2009. godine.

No pripreme za samit zasjenjene su unutarnjopolitičkim događajima. Prema podacima vlasti i medijskim izvještajima, uhićeno je 225 osoba, od kojih se 178 trenutno nalazi u istražnom pritvoru. Među njima su aktivisti za ljudska prava, predstavnici civilnog društva, sveučilišni profesori, ekološki aktivisti, novinari i studenti. U Ankari je, osim toga, uvedena dvotjedna zabrana javnih okupljanja.

Optužbe za terorizam

Državno odvjetništvo je priopćilo da je cilj istrage „otkrivanje aktivnosti terorističkih organizacija širom zemlje“. Među uhićenima su, između ostalih, predstavnik ekološke organizacije TEMA u Ankari Nevzat Özer, docentica ekonomije na Sveučilištu u Ankari dr. Emel Memiş Parmaksız, glavni urednik LGBT portala Kaos GL i novinar Yıldız Tar, kao i odvjetnici Semra Demir i Kürşat Bafra. Prema dosadašnjim informacijama, terete se za „članstvo u naoružanoj terorističkoj organizaciji“ i određena im je mjera istražnog pritvora.

Više osumnjičenih ispitivano je o mogućim vezama sa zabranjenom komunističkom organizacijom TKP/ML. Pitanja su se odnosila i na eventualna konspirativna imena, vojnu obuku i organizacijske strukture. Prema izvještajima, više optuženih izjavilo je pred sudom da za tu organizaciju ranije nikada nisu ni čuli. Oni odbacuju sve optužbe.

Slična pitanja postavljena su i politologinji Parmaksız. Između ostalog, ispitivana je o navodnim konspirativnim imenima, mogućoj obuci u ime organizacije, sudjelovanju u njenim aktivnostima te o komunikacijskim i financijskim strukturama.

Ona je odlučno odbacila optužbe. „Nemam nikakve veze niti sam na bilo koji način povezana s tom terorističkom organizacijom. Ja sam znanstvenica. Ovo su izuzetno teške optužbe. Radim za svoju državu i svoj narod."

Ankari treba pozitivno izvještavanje - zašto onda uhićenja?

Zašto vlast postupa na ovaj način neposredno uoči sastanka na vrhu NATO-a i time privlači međunarodnu pažnju? Politolog Berk Esen u razgovoru za DW ocjenjuje da je cijeli slučaj „nelogičan“: „Teško mi je objasniti razvoj događaja koji ni sam ne razumijem. Za vladu, koja uoči samita želi pozitivno medijsko izvještavanje, ovo svakako nije povoljan razvoj događaja.“

Istovremeno podsjeća na obrasce iz prošlosti: „Uoči NATO-ovog samita i ranije je bilo uhićenja osoba iz ljevičarskog miljea. To se često tumačilo kao signal upućen Sjedinjenim Američkim Državama.“ U ovom slučaju, međutim, riječ je i o osobama koje vlasti smatraju potencijalnim sudionicima prosvjeda.

Esen naglašava i sljedeće: „Mnogi od uhićenih nemaju nikakve veze s politikom, niti pripadaju ljevici. Njihovo privođenje se može objasniti i slabostima pravosuđa."

„Zloupotreba zakona"

Organizacija Human Rights Watch također je uputila oštre kritike. Benjamin Ward iz te organizacije je izjavio da je riječ o „zloupotrebi antiterorističkih zakona kako bi se neposredno prije NATO-ovog samita provele masovne represivne akcije i ušutkali ljudi“. Prema njegovim riječima, takvo postupanje u suprotnosti je s temeljnim vrijednostima NATO-a.

Ward je zatražio hitno puštanje svih pritvorenih osoba na slobodu. Također je ocijenio da „uklanjanje potencijalnih demonstranata s ulica Ankare" samo dodatno razotkriva sve izraženiju represiju turske vlade. Pozvao je i saveznike Turske u NATO-u da iskoriste svoj politički utjecaj kako bi potaknuli promjenu takve politike.